U Zagrebu je 30.10.2017. godine održana druga po redu konferencija mreže tijela za ravnopravnost Jugoistočne Europe, pod nazivom „Izazovi prikupljanja statistike po diskriminacijskim osnovama“. Konferenciju je organizirala pravobraniteljica za ravnopravnostspolova Višnja Ljubičić.

Na konferenciji je sudjelovala i zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter koja je naglasila nužnost prikupljanja podataka – pokazatelja diskriminacije te je prisutne upoznala s vrstama podataka koje pučka pravobraniteljica prikuplja kako bi mogla objektivno izvijestiti Hrvatski sabor i javnost o pojavama diskriminacije. Također je predstavila rezultate istraživanja o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji provedenog u 2016., a koje je također jedan vid prikupljanja kvantitativnih podataka o pojavama diskriminacije.

Kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora na konferenciji je sudjelovala i Irena Petrijevčanin Vuksanović, ujedno i potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova. Istaknula je kako Odbor podržava aktivnosti s ciljem promicanja ravnopravnosti spolova te kako im je borba protiv nasilja nad ženama prioritet. Također je podržala regionalnu suradnju koja bi se trebala postići kroz ovu mrežu tijela.

Okupljenima su o svojim iskustvima govorili povjerenica za zaštitu od diskriminacije Republike Albanije, Irma Baraku, te stručni suradnik Ombudsmana Bosne i Hercegovine Budimir Petković.

Stručnjak za društveni razvoj i inkluziju Svjetske banke Dominik Koehler predstavio je rezultate istraživanja „Razumijevanje gospodarske dimenzije LGBTI diskriminacije u Jugoistočnoj Europi“. Provedeno je na 3300 ispitanika/ca metodom on-line ankete u 8 zemalja u regiji, a cilj mu je bio utvrditi ekonomski učinak participacije LGBTI osoba na tržištu rada.

Dario Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, istaknuo je kako njegova institucija koristi podatke u svim svojim aktivnostima te da vlastite statistike pokazuju kako se najveći broj diskriminacijskih slučajeva odnosi na propuštanje razumne prilagodbe.

Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, prisutne je potom upoznao s činjenicom da je njegova institucija tek 2015. godine dobila u nadležnost praćenje slučajeva rodno zasnovanog nasilja te kako je njihov broj vrlo malen, što zasigurno ne govori o prisutnosti nasilja, već o problemu neprijavljivanja.

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić naglasila je kako je najveći broj slučajeva diskriminacije koje njena institucija zaprimi kombinacija diskriminacije djece i roditelja. Dodatno, najviše pritužbi u kojima se stranke pozivaju na diskriminaciju podnosi se u području obrazovanja.

Predsjednik Komisije za zaštitu od diskriminacije Republike Makedonije Aleksandar Dashtevski naveo je kako u Makedoniji ne postoji regulativa vezana uz prikupljanje podataka te je iznio podatke o broju slučajeva po pojedinim osnovama kako ih njegova institucija bilježi.

Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije Brankica Janković istaknula je kako njena institucija daje preporuke o nužnosti uspostave centralnogsustava prikupljanja podataka. Također je prisutnima predstavila ideju o razvoj indikatora o diskriminaciju, a koje su oni nedavno počeli razvijati.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za statistiku Marko Krištof istaknuo je kako HZS izdaje publikaciju Muškarci i žene u Hrvatskoj te kako će sljedeće godine provoditi anketu o rodno uvjetovanom nasilju, sufinanciranu od Eurostata.

Posljednje izlaganje održao je Goran Selanec, bivši zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koji je govorio o značaju podataka za rad te institucije, prvenstveno u detektiranju trendova i prisutnosti strukturalnih nejednakosti. Također je izložio konkretne brojčane pokazatelje koji govore o nejednakosti žena i muškaraca na području rada.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova naknadno je objavila i preporuke proizašle iz ove konferencije:

(1) Neophodno je sustavno prikupljanje statističkih podataka prema usuglašenoj metodologiji u svrhu uspoređivanja istih na nacionalnoj i regionalnoj razini;

(2) Neophodno je, tamo gdje ne postoji, osnivanje centralnog tijela za prikupljanje i obradu statističkih podataka;

(3) Neophodna je sustavna obrada statističkih podataka o položaju građana i građanki diskriminiranih po nekoj od osnova definiranih zakonima;

(4) Neophodna je institucionalna podrška civilnim organizacijama koje prikupljaju i raspolažu vrijednim podacima ili statistički obrađenim istraživanjima,

(5) Podržava se razmjena statističkih podataka među tijelima za ravnopravnost Jugoistočne Europe u cilju definiranja zajedničkih izazova, ali i mogućih rješenja.

Foto: prs.hr