Konferencijom „10 godina primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj“ koja će se, u organizaciji pučke pravobraniteljice i Kuće ljudskih prava održati u četvrtak 25. travnja 2019. u Kući Europe u Zagrebu, obilježava se desetogodišnjica primjene ovog važnog Zakona kojim je instituciji pučkog pravobranitelja dodijeljen mandat središnjeg tijela za borbu protiv diskriminacije.
Na konferenciji će, između ostalih, govoriti pučka pravobraniteljica Lora Vidović i njena zamjenica Tena Šimonović Einwalter, programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri te bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor. U panel diskusijama raspravljat će se o iskustvima u primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije u Hrvatskoj, na lokalnoj i regionalnoj razini, a osobito o ulozi pravobraniteljskih institucija te o primjeni tog Zakona na sudovima. Među sudionicima u raspravama bit će i predstavnici Europske mreže tijela za jednakost – Equinet-a, suci Ustavnog, Vrhovnog i Upravnog suda u Rijeci, posebne pravobraniteljice, predstavnici jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske i Europe, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, organizacija civilnog društva, novinari, nezavisni stručnjaci i drugi.
Zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj je dobar: pokriva velik broj diskriminacijskih osnova i omogućuje suradnju različitih dionika na suzbijanju diskriminacije. No, premda se, od stupanja na snagu ovog Zakona, već deset godina može tražiti zaštita od diskriminacije od pučke pravobraniteljice i posebnih pravobraniteljica, te unatoč tome što broj pritužbi konstantno raste, istraživanja pokazuju kako je prisutnost diskriminacije u društvu i dalje znatno veća od prijava nadležnim tijelima. Prema istraživanju provedenom krajem 2016., čak petina ispitanika tvrdila je kako je diskriminaciju doživjela jednom ili više puta u proteklih pet godina, no više od dvije trećine izjavilo je kako ju nije prijavilo smatrajući da se time ništa ne bi promijenilo, zbog straha da se situacija ne pogorša, jer nisu znali kome se obratiti ili su smatrali da bi sudski postupak koji bi uslijedio bio previše kompliciran, dugotrajan i skup. Država stoga mora uložiti dodatne napore za prevenciju diskriminacije, prije svega kroz obrazovni sustav putem građanskog odgoja i obrazovanja. Dodatno, potrebno je sustavno raditi na izgradnji inkluzivnog i tolerantnog društva za sve naše sugrađane i sugrađanke pri čemu posebno važnu ulogu trebaju imati općine, gradovi i županije, koje treba potaknuti za razvijanje progresivnih lokalnih politika za ljudska prava.
Konferencija počinje u 9.30 pozdravnim govorima, a izjave za medije predviđene su od 9.10 do 9.30 sati.
Program možete preuzeti na poveznici ispod teksta.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije