Komunalno gospodarstvo  kao sustav obavljanja komunalnih djelatnosti, građenja i održavanja komunalne infrastrukture i održavanja komunalnog reda, neophodan je u ostvarivanju svakodnevnih potreba stanovništva gradova i općina, a financira se iz više izvora: komunalnog doprinosa i naknade, cijene komunalne usluge, proračuna i drugih.

Radi ujednačavanja komunalnog standarda , sredstva za komunalno gospodarstvo osiguravaju se i u državnom proračunu, iz kojeg je 2019. sufinancirano 569 projekata, primjerice sanacija nogostupa u Grubišnom Polju ili u Virju. Budući da se ipak uvelike oslanja na lokalne proračune, a kako bi se ojačalo povjerenje građana i smanjile mogućnosti za korupciju, važno je snaženje transparentnosti poslovanja i poticanje javnosti na participaciju u lokalnim sredinama, što su neki poput Bjelovara prepoznali pa je posebnom aplikacijom omogućen uvid u gradski Proračun. I EK u Izvješću za RH 2020. spominje potrebu jačanja nadzora i mjera u borbi protiv korupcije na lokalnim razinama.

Pritužitelji se često žale na neuređenost i nenamjensko trošenje sredstava za infrastrukturu, naknade su im previsoke, a dio ih ne zna ostvariti svoja prava. O problemima doznajemo iz pritužbi, razgovora s predstavnicima JLP(R)S te prateći medije. Gradovi i općine ukazuju na nedostatak financija, pa tako u Gospiću ističu kako ne mogu održavati 450 km nerazvrstanih cesta i 80 mostova, što bi bio izazov i za veće proračune, zbog čega očekuju pomoć od države. Da visina proračuna ne jamči sigurnost nerazvrstanih cesta, mostova, vijadukata, podvožnjaka i drugih građevina, čije je održavanje u nadležnosti JLS i Grada Zagreba, pokazalo je propadanje Savskog mosta. Nakon inspekcijskog nadzora, postavljena je zaštitna ograda i znak opasnosti, ali tijekom 2019. popravci  nisu započeti. Ovaj je slučaj aktualizirao i pitanje sigurnosti ostalih građevina kojima se koristi veliki broj ljudi pa je u rujnu MGIPU ponovilo poziv gradovima, prvotno upućen 2018. nakon urušavanja vijadukta u Italiji, o potrebi izrade planova i programa održavanja, troškovnika i vizualnog pregleda građevina, jer su ti podatci i temelj za inspekcijske nadzore.

Ukazivalo se i na manjak javnih parkirališta, posebno u turističkim središtima, a da nema značajnog napretka u promicanju održivog gradskog prometa i da su potrebna ulaganja u prometnu infrastrukturu, ukazuje i EK u Izvješću za RH 2020. Po DZS-u u 2018. je registrirano 2.192.857 cestovnih vozila, ili 4,5% više nego 2017., pa uz vozila turista, dolazi do gužvi, buke, zagađenja i umanjenja  kvalitete  života. Na ovaj brzorastući problem gradovi i općine trebaju žurno reagirati te u planiranju prostora, uz podršku struke, osim o organizaciji i dostupnosti usluge svima, moraju voditi računa i o zaštiti okoliša i zdravlju ljudi.

Nedostatan javni prijevoz uvelike utječe na dostupnost usluga i ostvarenje prava građana. Smanjenjem broja stanovnika reduciraju se ili ukidaju pojedine linije, pa u Virovitici navode da zbog nedostatka interesa za dva prigradska naselja prometuje kombi vozilo, tek dva puta tjedno. Građani Dugog Rata požalili su se na ukidanje javnog prijevoza na relaciji Split-Omiš, no u ispitnom je postupku utvrđeno kako je linija aktivna te da je sklopljen ugovor s jeftinijim prijevoznikom. O ovom problemu pišemo i u sljedećem poglavlju.

Postupali smo i po  pritužbama zbog  zapuštenosti  seoskih  groblja u Slavoniji, uzrokovanih   nedostatkom radnika i financija, što je kod preostalog, mahom starijeg stanovništva, izazivalo dodatne osjećaje napuštenosti. Po našim preporukama, groblja su uređena.

Stanovnici zagrebačkog Jakuševca se od 2012. žale na smrad i buku s farmi svinja, ukazujući na suprotstavljene interese mirnog stanovanja, brige za zdravlje ljudi te profita. Područja i rokove u kojima je dopušteno držanje domaćih životinja u Zagrebu određuje gradonačelnik Naredbama (najnovijom do 30. lipnja 2020.) koje donosi temeljem Odluke o komunalnom redu, a koju je, temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu (ZKG), donijela Gradska skupština. Postojeće pravno rješenje je dvojbeno jer određivanje granica područja držanja domaćih životinja u Gradu ne regulira ZKG, a nije ni predviđeno da se ovlasti uređenja pojedinih pitanja iz komunalnog reda s predstavničkog tijela prenesu na izvršno. Ovaj stav zauzelo je i MGIPU, pa smo mu, kao nadležnom tijelu, preporučili provođenje nadzora. Kako bi se na postojećim lokacijama farme ipak zatvorile, Grad omogućava financijsku potporu u visini do 750.000,00 kn pa je u siječnju 2020. raspisao novi natječaj za sufinanciranje njihovog preseljenja, iako se na prethodnih sedam nitko nije javio. Ukoliko se u tom roku životinje ne presele, iz Grada najavljuju izricanje prekršajnih mjera i preseljenje na trošak vlasnika.

U vezi poboljšanja rada komunalnih redara, ohrabruje najava njihovih edukacija koje će organizirati MGIPU i DŠJU, što je također preporuka iz Izvješća za 2018.

Javna usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada

Nezadovoljstvo javnom uslugom prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada kulminiralo je 2019., pa se od 169 predstavki DIRH-u na javne usluge 100 odnosilo na otpad: na naplatu obvezne minimalne javne usluge (OMJU/fiksni dio cijene), nepostojanje evidencije o preuzetom komunalnom otpadu, sustav rješavanja prigovora i nezakonitost cjenika. MZOE je zaprimilo 91 predstavku na 58 JLS i utvrdio brojne nepravilnosti: od dvostrukog obračuna troškova kroz cijenu OMJU i za količinu predanog otpada, do obvezivanja na korištenje spremnika temeljem površine nekretnine i drugo, a Visoki upravni sud je u 17 predmeta ocjenjivao zakonitosti akata vezanih uz ovu javnu uslugu.

Raspadajuće vrećice za biootpad, odstupanje njihovog deklariranog od stvarnog volumena, obveza odvajanja otpada na kućnom pragu pod prijetnjom sankcijama, no bez jamstva da će razvrstani otpad  biti  odvojen  i  na  krajnjem  odredištu,  cijena  usluge, nedovoljno jasno i transparentno prezentiranje troškova JLS-a i komunalnih poduzeća, loša komunikacija s građanima i medijima, kao i stvaranje divljih deponija, uzrokovali su prosvjede građana te nezadovoljstvo na društvenim mrežama, što je dodatno potaknuto i sudskim postupcima protiv gradonačelnika Zagreba i djelatnika splitske Čistoće.

Do kraja 2019. JLS su trebale svoje akte uskladiti s Izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, no nezadovoljni pravnim okvirom brojni gradovi i općine, pojedinci, trgovačka društva, udruge, kao i saborski zastupnici, pokrenuli su postupke pred Ustavnim sudom.

Najveći problem je bio u opterećenju korisnika i određivanju OMJU, na što smo ukazivali u postupkudonošenja Izmjena i dopuna Uredbe, koja je jedinstvena na području pružanja usluge za sve korisnike koji su razvrstani u kategoriju kućanstva, pa samci plaćaju kao i višečlane obitelji. Za ostale korisnike cijena OMJU jednaka je unutar potkategorije i ovisi o djelatnosti koja se obavlja, pa bi isto plaćali vjerski objekti i bolnice ili muzeji i ribarski obrti. Imajući u vidu načelo “onečišćivač plaća”, OMJU bi trebala činiti manji dio računa i služiti za pokriće ekonomski održivog poslovanja, a ne 70 – 85% ukupne cijene, kako to proizlazi iz podataka DIRH-a.

Ipak, u siječnju 2020. Ustavni je sud privremeno obustavio primjenu Uredbe, kako bi se izbjegle štetne posljedice za građane i sustav zbrinjavanja otpada, a očekuje se i meritorna odluka o njenoj ustavnosti, koja treba biti temelj unaprjeđivanja sustava.

 

PREPORUKA:

1.  Jedinicama lokalne samouprave i Gradu Zagrebu, da poboljšaju transparentnost poslovanja i potiču javnost na uključivanje u postupke donošenja proračuna, programa građenja komunalne infrastrukture i drugih akata komunalnog gospodarstva.

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.

Pravo na zdrav život

Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna područja

Stanovanje, energetsko siromaštvo i pristup vodi

Stambeno zbrinjavanje

Graditeljstvo