Lobiranje će u Hrvatskoj po prvi put postati zakonom regulirana djelatnost – nakon što je Nacrt prijedloga Zakona o lobiranju bio u javnoj raspravi od 16. lipnja do 16. srpnja 2023. godine, uskoro bi se mogao naći na dnevnom redu Hrvatskog sabora.
Donošenje ovog zakona bila je i preporuka Europske komisije, GRECO-a (Skupine država protiv korupcije) Vijeća Europe i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OEDC). Naime, lobiranjem se može pridonijeti boljoj informiranosti vlasti, a time i javnosti, što u konačnici ima za posljedicu kvalitetnije odluke te efikasnije javne politike.
No, nužno je da za ovu aktivnost postoji zakonodavni okvir koji omogućuje da se lobiranje provodi na transparentan način i prema najvišim etičkim standardima. To je nužno radi prevencije odnosno smanjivanja koruptivnih rizika.
S tim ciljem, kao i s obzirom na ulogu u zaštiti vladavine prava, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter uključila se u javno savjetovanje. Ministarstvo pravosuđa i uprave kao predlagatelj prihvatilo je značajan dio njezinih komentara i prijedloga.
Uvaženi komentari i prijedlozi pučke pravobraniteljice
Prema izvješću o javnom savjetovanju, prihvaćen je prijedlog pravobraniteljice da lobisti budu obvezni obavijestiti lobirane osobe da su im dali informacije za koje su mislili da su točne i potpune, ali su naknadno saznali da ipak nisu. Naravno, tada će biti obvezni dostaviti im točnu i potpunu informaciju.
Naime, u Nacrtu prijedloga zakona ova obveza nije bila predviđena. No, lobist u svojem djelovanju može dati informaciju koja je, prema njegovom saznanju u trenutku lobiranja, točna i potpuna, dok možda nije te lobirana osoba može imati drugu informaciju.
Zato je pozitivno što će lobisti imati obvezu reagirati ako doznaju da su dali nepotpunu i netočnu informaciju, posebno u svjetlu načela savjesnosti, transparentnosti i poštenja koje Nacrt propisuje.
Prihvaćen je i prijedlog pravobraniteljice da upis u Registar lobista bude uvjet za početak lobiranja za sve lobiste, neovisno o tome dobivaju li za svoje aktivnosti naknadu ili ne.
Nacrtom je bilo predviđen dobrovoljan upis u Registar lobista za osobe koje ne primaju naknadu za svoje aktivnosti, što nije u skladu s ciljevima Nacrta (veća transparentnost u javnom i političkom životu), ove odredbe (pregledne i javno dostupne informacije o identitetu i profesionalnom interesu svih koji žele utjecati, odnosno onih koji utječu na odluke javnih politika) ni načelima otvorenosti, transparentnosti, poštenja, savjesnosti i integriteta.
Ujedno je načelo transparentnosti lobiranja bilo jedno od ključnih pitanja o kojem se dugi niz godina raspravljalo na razini Europske Unije, što je rezultiralo i donošenjem objedinjenog registra transparentnosti (Joint European Transparency Register) 2011. godine.
Zato je pozitivno da je uvažen prijedlog pravobraniteljice, a to je i u skladu i s Izvješćem petog evaluacijskog kruga za Hrvatsku GRECO-a. On navodi da su „izravni kontakti predstavnika trgovačkih društava i članova Vlade uobičajeni, pa bi svako reguliranje lobiranja trebalo izričito uključivati i ostale treće strane koje žele utjecati na odlučivanje Vlade, na primjer registriranjem „tko se s kime sastao u vezi s čim“, pružanjem veće transparentnosti glede interesa koje ljudi zastupaju kad uđu u Vladine radne skupine ili druge mjere koje doprinose toj svrsi“.
Ministarstvo pravosuđa i uprave prihvatilo je i prijedlog pravobraniteljice da se „razdoblje hlađenja“ produlji s godinu dana na 18 mjeseci, kao i da se odnosi i na lobiranje bez naknade. Riječ je o razdoblju tijekom kojeg je lobiranoj osobi nakon prestanka dužnosti ili službe, zabranjeno lobirati u odnosu na tijelo u kojem je obavljala dužnost ili službu.
Konačno, u skladu s prijedlogom pravobraniteljice najavljeno je da će se povećati novčane kazne za povredu obveza i odredbi iz ovog zakona. To je potrebno kako bi novčane sankcije imale adekvatan učinak na osobe koje krše ovaj zakon, odnosno bile učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
Sve komentare pučke pravobraniteljice na Nacrt prijedloga Zakona o lobiranju možete pronaći u Izvješću o provedenom savjetovanju.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije