Brojni radnici diljem Hrvatske očekuju skoru isplatu božićnice, no među onima koji na nju ne računaju su i neki zaposlenici u školama, koji rade na određeno vrijeme.

Ugovor na određeno vrijeme donosi nesigurnost, a za zaposlene u školama može značiti da neće dobiti božićnicu ni regres, za razliku od svojih kolega s kojima dijele zbornicu, ali koji su zaposleni na neodređeno vrijeme. Najčešće su u pitanju mlađe osobe zbog čega se ovaj problem može gledati i u kontekstu dobne diskriminacija.

Problem je što škole sa zaposlenima na određeno vrijeme ponekad sklapaju ugovore do neposredno prije školskih praznika, nakon čega ih ponovno sklapaju nakon praznika – početkom idućeg polugodišta ili školske godine. To u stvarnosti znači da tim osobama radni odnos prestaje, iako ih škola opet treba čim krene nastava.

Pučka pravobraniteljica na ovaj problem upozorila je u više godišnjih izvješća Hrvatskom saboru. Tako je u Izvješću za 2023. godinu dala preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da školama da naputak da se ugovori o radu na određeno vrijeme, radi zamjene zaposlenika za vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, bolovanja ili drugih razloga odsutnosti s posla, sklapaju bez prekida za vrijeme školskih praznika.

Jedna od prepreka u rješavanju ovog problema je šutnja i nesuradnja Ministarstva znanosti i obrazovanja s pučkom pravobraniteljicom, s obzirom na to da nikada nije odgovorilo na pitanja na ovu temu, niti nakon dvije požurnice.

Na ovaj problem upozorava i sindikat koji djeluje u osnovnim školama, tragom čije informacije je pučka pravobraniteljica pokrenula ispitni postupak na vlastitu inicijativu. Neki ravnatelji škola kojima smo se obraćali rekli su da tako sklapaju ugovore o radu po naputku Ministarstva te da za vrijeme školskih praznika nema potrebe za zamjenama jer se nastava ne održava.

Tako je u jednom primjeru s učiteljem ugovor o radu sklopljen od 6. do 23. prosinca te ponovno od 10. siječnja do 8. srpnja sljedeće godine, zbog čega nije ostvario pravo na božićnicu. U drugom slučaju, ugovor o radu na određeno vrijeme bio je sklopljen na razdoblje od 6. do 30. lipnja pa ponovno početkom sljedeće školske godine, od 5. rujna do 17. studenog, zbog čega nije ostvareno pravo na regres.

Dakle, iako iz zaključenih ugovora proizlazi da je postojala potreba za zapošljavanjem učitelja i nakon praznika, škole s ovim učiteljima nisu sklopile ugovore o radu u kontinuitetu (prema potrebama radnog mjesta), što je rezultiralo neostvarenjem pojedinih materijalnih prava iz radnog odnosa. Na ovakav se način stvara razlika između učitelja s različitim ugovorima, iako je člankom 13. Zakona o radu propisana obveza poslodavca da radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigura iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Dokaz takve prakse su i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2023. godinu, prema kojima je broj nezaposlenih učitelja rastao za vrijeme ljetnih mjeseci, a u nepovoljnijem položaju bile su osobe u dobi od 25 do 34 godine. Tako je na HZZ-u u ožujku 2023. godine bilo prijavljeno 132 nezaposlena učitelja i nastavnika ove dobi kojima je radni odnos prestao istekom ugovora o radu, dok je njihov broj u srpnju 2023. godine porastao na 1.013.

Iako je obveza Ministarstva osigurati dostupnost informacija i dostaviti sve podatke, odnosno pružiti svu potrebnu pomoć pučkom pravobranitelju na njegov zahtjev, u ovom slučaju to je, nažalost, izostalo. Ostaje vidjeti hoće li se unatoč svim upozorenjima ova praksa nastaviti i tijekom skorih školskih praznika.