Brojne obitelji u Hrvatskoj imaju člana koji je radio ili trenutno radi u inozemstvu. Na to su se desetljećima odlučivali i muškarci i žene iz različitih razloga, kao što su potraga za boljom plaćom i prilikom za profesionalni razvoj.
Među popularnijim zemljama radnicima iz Hrvatske bile su Njemačka i Austrija, posljednjih godina i Irska. Istovremeno je broj stranih radnika u Hrvatskoj bio izuzetno malen.
U kratkom razdoblju došlo je do velikih promjena na tržištu rada tj. nedostatka radne snage u Hrvatskoj pa se pojavila potreba za stranim radnicima. Umjesto kvotnog sustava uveden je test tržišta rada, čime je pojednostavljena procedura prijave za izdavanje dozvole za rad.
Stoga i ne čudi što raste broj stranih radnika u Hrvatskoj. Ponajviše je riječ o radnicima iz susjednih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina i Srbija, ali i iz dalekih zemalja – Nepala, Indije, Filipina, Bangladeša i drugih.
Ministarstvo unutarnjih poslova je u 2022. stranim radnicima iz trećih zemalja izdao sveukupno 124.121 dozvola za boravak i rad. Prema najnovijim informacijama MUP-a iz medija, ta brojka će ove godine biti i znatno veća.
Najčešća zanimanja za koja su izdane dozvole za boravak i rad u 2022. godini bila su: zidar (7.895), konobar (6.840), tesar (5.965), radnik visokogradnje (5.602), kuhar (4.971), pomoćni kuhar (4.128), bravar (3.107), armirač (3.031), fasader (2.768) i elektroinstalater (2.189).
Nažalost, kao i državljani Hrvatske, i strani radnici susreću se s kršenjima ljudskih prava, pri čemu su izloženi dodatnim rizicima jer nedovoljno poznaju svoja prava i hrvatski jezik. O tome govore podaci Državnog inspektorata, ali i pritužbe kojima nam se strani radnici obraćaju.
Kako bi lakše došli do informacija o svojim pravima, pripremili smo pregled najčešćih problema s kojima nam se obraćaju strani radnici u Hrvatskoj i općim pravnim informacijama o tome što mogu učiniti da se zaštite.
Te informacije možete doznati ovdje, a dostupne su na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, ukrajinskom, makedonskom, albanskom, turskom, nepalskom, bengalskom, hindu i filipinskom jeziku.
Pritužbe stranih radnika pučkoj pravobraniteljici
Strani radnici u Hrvatskoj sve se češće obraćaju našoj instituciji, a u pritužbama ponajviše navode ova kršenja prava:
- da su radili bez radne dozvole
- da su prekomjerno radili prekovremeno u više restorana istog poslodavca
- da im nije poslodavac nije isplatio plaću ili prekovremeni rad
- da im je uskraćeno pravo na tjedni odmor
- da im poslodavac nije poslao obračun isplaćene plaće i dr.
Najviše su nam se obraćali radnici iz BIH, Srbije, a pritužbe smo zaprimali i od radnika iz Ukrajine, Filipina, Sirije, Egipta.
Opće pravne informacija o tome kako se zaštititi od ovakvih kršenja prava možete doznati ovdje (na hrvatskom i još 10 stranih jezika).
Istovremeno, u medijima se ističu primjeri nehumanih uvjeta u koje poslodavci smještaju radnike, ali i najave kako će se uvjeti smještaja uskoro regulirati kroz Zakon o strancima, što bi bilo potrebno.
Kršenja prava koja je utvrdio Državni inspektorat
Državni inspektorat je u 2022. godini kod 526 državljana trećih zemalja utvrdio osnovanu sumnju da su radili suprotno Zakonu o strancima, što znači bez dozvole za boravak i rad. To je čak 50% više takvih slučajeva u odnosu na godinu ranije.
Pri tom, više od polovice poslodavaca (81 od 137) izabralo je platiti visoke kazne, po 30 tisuća kuna kazne za svakog stranog radnika koji je radio nezakonito, da bi mogli nastaviti raditi nakon što su im inspektori privremeno zabranili obavljanje djelatnosti.
To može govoriti o iznimno velikoj potrebi poslodavaca za radnom snagom, no ta potreba ne može nikada biti opravdanje za kršenje njihovih prava.
Kako jačati zaštitu prava stranih radnika?
Pritužbe koje primamo pokazuju da strani radnici nemaju dovoljno informacija o svojim pravima i kome se mogu obratiti, ali nažalost, i da ih je često strah. Pri tom radnicima iz udaljenih zemalja situaciju otežava nepoznavanje hrvatskog jezika, a za očekivati je i da im u većoj mjeri otežava i to što u Hrvatskoj nemaju podršku obitelji i prijatelja kakvu bi imali u mjestu u kojem su rođeni i odrasli.
Nažalost, javne politike usmjerene prema integraciji stranih radnika u društvo izostaju, a nije određeno niti tijelo javne vlasti koje bi trebalo koordinirati te aktivnosti. Nedostaje tečajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno drugačiji pa je za očekivati i da su češće izloženi predrasudama i diskriminaciji.
Na izostanak planova i mjera integracije upozorili smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu. Tijekom 2023. najavljene su značajne promjene tj. izrada integracijskih mjera i jačanje zaštite prava vezanih uz rad, što ćemo pratiti i kroz javnu raspravu doprinijeti njihovoj učinkovitosti.
U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu također smo dali preporuke koje je potrebno provesti kako bi strani radnici bili u većoj mjeri informirani o svojim pravima i snažnije zaštićeni.
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izdali smo preporuku da na svojoj web stranici, ali i putem brošura, letaka i slično, informira strane radnike o pravima u različitim sustavima. To bi pomoglo da strani radnici lakše prepoznaju svoja prava i da su im prekršena, kao i da doznaju kako ih i kome prijaviti i što mogu očekivati.
Ako imaju te informacije, lakše će se i odlučiti prijaviti problem, što itekako može pomoći i u prevenciji jer ako se na kršenje zakona ne reagira, ono će se nastaviti, a moguće i dalje širiti.
Državnom inspektoratu izdali smo preporuku da pojačano nadzire zakonitost zapošljavanja i rada, kao i uvjete u kojima rade državljani trećih zemalja. Ovo bi bila snažna poruka da je iskorištavanje radnika nedozvoljeno i da nezakonit rad neće proći nekažnjeno.
Više o ovoj temi možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, u poglavljima „Pravo na rad“ (pod naslovom „Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu“) i „Diskriminacija temeljem rasnog i etničkog podrijetla“ (pod naslovom „Migranti).
Ovdje pronađite opće pravne informacije o tome kako se zaštititi od kršenja prava na radnom mjestu, na hrvatskom i još 11 stranih jezika.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije