Pučka pravobraniteljica dala je niz komentara na Konačni prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, o kojem bi Hrvatski sabor trebao glasati do kraja mjeseca.

Kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, pučka pravobraniteljica pozdravila je činjenicu da se nakon više godina najava i odgoda napokon donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Donošenje novog zakona temelj je za reformu sustava socijalne skrbi. Reforma je uistinu i potrebna, o čemu se slažu brojni dionici, a što pokazuju i ranija godišnja izvješća pučke pravobraniteljice i o čemu se u javnosti raspravljalo i nakon tragičnih događaja kojima smo svjedočili posljednjih godina, uključujući i one sa smrtnim posljedicama.

Reformom je ključno postaviti dobro organizirani sustav socijalne skrbi, koji je usmjeren na korisnike, a s odgovarajućim kapacitetima, pri čemu prava i usluge moraju biti dostupne svim građanima, uključujući onima koji žive u ruralnim i izoliranim područjima i na otocima, dok bi naknade trebale osigurati značajnije smanjenje siromaštva ili omogućiti izlazak iz njega. Sve to isticali smo i prije najave donošenja ovog Zakona.

Kako smo zagovarali kvalitetnija rješenja?

Prije ulaska zakona u saborsku proceduru, uključili smo se u e-savjetovanje i organizirali javnu raspravu o smjeru reforme i predloženim novinama. Također smo sudjelovali u raspravama pred saborskim odborima, kako tijekom prvog čitanja, tako i sada kad je u proceduri Konačni prijedlog Zakona. Tako smo sudjelovali u radu i dostavili komentare i amandmane saborskim odborima za zdravstvo i socijalnu politiku te za obitelj, mlade i sport, koji su na temu ovog zakona raspravljali 19. siječnja 2022.

Većinu komentara i amandmana smo uputili i ranije, no nisu uvaženi prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona pa ih je potrebno i dalje zagovarati. S druge strane, Konačni prijedlog Zakona donosi i neke pozitivne pomake, primjerice ukidanje prihodovnog i imovnog cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu.

S obzirom na važnost ove reforme za najranjivije članove našeg društva, kao i na velik interes stručne javnosti i značajan broj komentara u e-savjetovanju i tijekom rasprave u Hrvatskom saboru, uključujući i na odborima, ukazali smo kako je nužno osigurati široku javnu raspravu, poput javnih događaja i radnih sastanaka s ključnim dionicima.

Naime, kako bi bila uspješna i dovela do pravog, dugotrajnog i funkcionalnog unapređenja, važan je što veći stupanj konsenzusa oko nje, koji se nažalost nije ostvario. Stoga je važno nastaviti razgovarati i nakon donošenja Zakona.

Ono na što smo ukazivali u javnoj raspravi, a nije uvaženo i što ćemo nastaviti zagovarati odnosilo se na:

  • Temelje reforme (ujednačavanje prakse; centralizacija sustava; uvjeti rada u centrima; osnivanje Povjerenstva i Akademije)
  • prava starijih osoba i njihovih obitelji u sustavu socijalne skrbi (status njegovatelja; lišenje slobode u domovima socijalne skrbi, bez zakonske osnove; objava popisa domova kojima je zabranjen rad)
  • Suzbijanje siromaštva na lokalnoj razini (socijalne samoposluge; smještaj beskućnika; pučke kuhinje).

Naše ranije komentare možete pronaći klikom na naslove:

Zakon o socijalnoj skrbi: brojnost kritika pokazuje da je potrebna šira rasprava, a u fokusu treba biti dobrobit korisnika (5.11.2021.)

Građani trebaju imati jednaku dostupnost usluga i prava iz socijalne skrbi, bez obzira u kojem dijelu Hrvatske žive (15.11.2021.)