U organizaciji Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva rada i mirovinskog sustava 13. rujna 2015. u Zagrebu održana je međunarodna Konferencija Radni odnosi – razvoj i izazovi kojoj su prisustvovale i predstavnice Ureda pučke pravobraniteljice.

Uvodničari na Konferenciji bili su NJ. E. Branko Baričević, veleposlanik, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med, ministar rada i mirovinskog sustava.

O osnovnim gospodarskim i socijalnim indikatorima kroz statističke podatke govorio je dr. sc. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, naglasivši kako oni pokazuju da Hrvatska zaostaje u ekonomskom razvoju zbog čega je i potražnja za radnicima niska.

Domaći stručnjaci iz područja radnog prava i radnih odnosa prof. dr. sc. Željko Potočnjak, izv. prof. dr. sc. Ivana Grgurev i doc. dr. sc. Viktor Gotovac naglasili su kako Hrvatskoj nedostaje sustavni koncept pristupa radnim odnosima neovisan o političkim ili interesnim grupacijama što se negativno odražava na gospodarski rast i zaposlenost. Govorili su i o nužnosti pojednostavljivanja i stabilizacije radnog zakonodavstva, ubrzavanju rješavanja sudskih radnih sporova, poticanju radničke participacije, ali i nužnosti daljnjeg razvoja domaćeg antidiskiminacijskog prava u ovom području.

Prikaz slabosti i izazova domaćeg zakonodavstva dao je i prof. Manfred Weiss sa Sveučilišta Goethe iz Frankfurta. Normativno uređenje radnih odnosa kako individualnih tako i kolektivnih Zakonom o radu iz 2014. godine, po njemu je otvorilo neke nedoumice, primjerice oko smisla trajanja prvog ugovora o radu na određeno vrijeme, potom cilja odredbi o radničkoj participaciji, produženju važenja kolektivnih ugovora ali i propisivanju razloga za štrajk.

Prof. Matin Risak sa Sveučilišta u Beču izlagao je o netipičnim i novim netipičnim oblicima rada koji se sve češće pojavljuju kao rezultat fleksibilizacije tržišta rada odnosno smanjivanja troškova poslovanja koje standardizirani ugovori nose sa sobom, a povezani su sa socijalnim standardom radnika (npr. plaćanje prekovremenih, bolovanja isl.).

O praksi Suda Europske unije pri rješavanju predmeta iz područja socijalnih prava a vezano uz Povelju Europske unije o temeljnim pravima i horizontalnom izravnom učinku, govorio je  Saša Sever. Poznavanje sudske prakse je nužnost za odlučivanje i pri hrvatskim sudovima, naglasio je.

„Bilo koja plaća je zaštita od siromaštva“ istaknuo je prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr.med., ministar rada i mirovinskog sustava, navodeći kako je nužno smanjivanje intervencije države u radne odnose čime bi se otvorio prostor za individualno i kolektivno pregovaranje. Konferenciju je zaključio kako svi dionici u sustavnom promišljanju uređivanja radnih odnosa moraju pomiriti profesionalni i obiteljski život.