* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji.

Mirna okupljanja i javni prosvjedi se održavaju radi javnog izražavanja i promicanja političkih, socijalnih i nacionalnih uvjerenja i ciljeva, kao i radi ostvarivanja gospodarskih, vjerskih, kulturnih, humanitarnih i drugih interesa.

Tijekom 2023. godine najbrojniji su bili prosvjedi radi izražavanja socijalno gospodarskih ciljeva, prvenstveno nezadovoljstva uvjetima rada te primanjima. Prosvjedovali su, između ostalih, liječnici i drugi zdravstveni djelatnici, službenici i namještenici u pravosuđu, dostavljači digitalnih radnih platformi, radnici mobilnog operatera, mladi znanstvenici te samostalni umjetnici. Svinjogojci, stočari i poljoprivrednici nezadovoljni državnim mjerama prosvjedovali su više dana, zbog čega su privremeno blokirali prometnice.

Održani su i prosvjedi zbog ratnih događanja na području Gaze te u Ukrajini. Organizirani su i prosvjedi u više gradova zbog različitih nasilnih događaja na kojima se između ostalog ukazivalo na neadekvatno postupanje nadležnih tijela. Udruge i aktivisti za zaštitu okoliša prosvjedovali su kako bi ukazali na klimatske promjene, neuklanjanje potonule plinske platforme te onečišćenje zraka. Održan je i prosvjed nakon usvajanja izmjena Zakona o pomorskom dobru na kojemu se ukazalo na ograničavanje slobodnog pristupa plažama te pogodovanje investitorima. Kao i ranijih godina, održani su Povorka ponosa, Noćni marš za prava žena i ravnopravno društvo, Hod za život, za zaštitu života od njegovog začeća te Hod za slobodu, za pravo na izbor i ljudska prava.

Osobito su pažnju, ali i prijepore u javnosti izazvala molitvena okupljanja koja se od listopada 2022. godine svake prve subote u mjesecu održavaju u Zagrebu na Trgu bana J. Jelačića i u više gradova diljem RH te su se nastavila održavati i u 2023. godini. Ova su okupljanja izazvala prijepore u javnosti s obzirom na neke od molitvenih nakana sudionika: za život u predbračnoj čistoći, za čednost u odijevanju i ponašanju te za obnovu katoličkih brakova, za prestanak pobačaja i otvorenost bračnih parova životu, za koje je dio građana smatrao da potiču diskriminaciju, govor mržnje, da treba preispitati ustavnost mizoginih poruka, kao i da okupljanja treba zabraniti. Istovremeno s molitvenim okupljanjima su se održavali prosvjedi, odnosno protuprosvjedi, na kojima se pozivalo na ženska prava i ravnopravnost spolova.

Tijekom godine zaprimali smo pritužbe obiju strana. Zaprimali smo tako pritužbe građana koji su ova okupljanja smatrali neprihvatljivima, navodeći da ugrožavaju jednakost i dostojanstvo žena. Sudionici odnosno podržavatelji molitvenih okupljanja ukazivali su pak na rastuću agresivnost, netrpeljivost i mržnju te sustavno vrijeđanje i omalovažavanje koje trpe na okupljanjima, u medijima te na društvenim mrežama. Postupamo i po pritužbi zbog nepostupanja policije nakon vrijeđanja i pljuvanja protuprosvjednica od strane jednog građanina.

Zaprimili smo i pritužbu udruga kojima je grad onemogućio organizaciju prosvjeda u terminu održavanja molitvenog skupa. Budući da vlasti imaju obvezu zaštititi pravo na slobodu javnog okupljanja obiju skupina, preporučili smo gradu da kod odlučivanja o odobrenju mjesta i vremena okupljanja treba pronaći najmanje ograničavajuća sredstva koja će omogućiti održavanje oba okupljanja te poduzeti mjere kako bi se održao mir.

Tijekom postupanja po više predmeta uočeno je da je policija tijekom molitvenih okupljanja postupala i prema sudionicima okupljanja i prema prosvjednicima, pokretala prekršajne postupke zbog isticanja transparenata i obilježja kojima se remeti javni red i mir prema sudionicima obiju skupina, te je prema sudionicima molitvenih okupljanja postupala i radi sumnje u počinjenje kaznenih djela prijetnje i uvrede.

Pučka pravobraniteljica navedeno sagledava – kao institucija za zaštitu ljudskih prava, uključujući pravo na javno okupljanje, koje pravo uključuje i pravo na protuprosvjed, pravo na vjeru odnosno javno iskazivanje iste te slobodu izražavanja, uključujući umjetničko izražavanje stavova u funkciji protuprosvjeda, kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, temeljem spola, ali i temeljem vjere te napokon kao ombudsmanska institucija vezano za ulogu i (ne)postupanje policije u pogledu ovih okupljanja.

Svatko smije javno iznositi svoja uvjerenja, pri čemu se štite vjerska uvjerenja, međutim s osobitom je pažnjom potrebno sagledati sve one poruke koje javno ukazuju na poziciju, ponašanje i prava ne njih samih, već drugih. Pri tome se ne smije dopustiti narušavanje rodne ravnopravnosti, koja je jedna od ustavnih vrednota te za koju se RH opredijelila kao članica EU, UN-a i VE, slijedom čega je potrebno pratiti ovaj društveni fenomen te mogući utjecaj na prava žena.

U pogledu prava na javno okupljanje ukazujemo da iako ideje koje se iznose na javnim okupljanjima i (protu)prosvjedima mogu biti neprihvatljive dijelu građana, sudionicima se mora omogućiti održavanje takvih okupljanja odnosno (protu)prosvjeda. To je naročito bitno kada se javna okupljanja i (protu)prosvjedi organiziraju povodom pitanja o kojima postoje podijeljena mišljenja u društvu. Pri tome je važno izbjegavati širenje netrpeljivosti na skupovima, kao i prelijevanje na društvene mreže, a osobito bilo kakvo nasilje od neistomišljenika, pri čemu policija ima obvezu čuvati sigurnost svih sudionika okupljanja.

Vezano uz postupanje redarstvenih vlasti tijekom mirnih okupljanja i javnih prosvjeda, u listopadu 2023. godine Ustavni sud je u Odluci U-III-2864/2018 utvrdio propust policije da spriječi nasilje i omogući održavanje započete Povorke ponosa u Splitu 2011. godine, koju je organizator morao prekinuti radi sprječavanja štetnih posljedica za sudionike. U obrazloženju se ističe da policija može uspješno pružiti zaštitu organizatorima i sudionicima javnih okupljanja, jer su ovakve manifestacije i prije i nakon spornog događaja bile učinkovito štićene, bez prekida i bez ozljeda sudionika.

Kako bi poruke sudionika (protu)prosvjeda došle do što većeg broja građana, bitno je njihovo nesmetano medijsko praćenje. S obzirom da su ponekad novinari napadani od strane sudionika prosvjeda, MUP je u rujnu 2023. godine s Hrvatskim novinarskim društvom i Sindikatom novinara Hrvatske potpisao Protokol o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti, s ciljem osiguranja i očuvanja poticajnog i sigurnog okruženja te otklanjanja opasnosti u vezi s obavljanjem medijske djelatnosti.

Sukladno Protokolu, na javnim okupljanjima će se osigurati prostor za medijsko izvješćivanje u kojemu će se nalaziti predstavnik policije za odnose s javnošću, koji će posredovati u komunikaciji između medijskih djelatnika i rukovoditelja policijskog osiguranja na javnom okupljanju. Da policijska tijela općenito primjereno reagiraju u slučajevima napada na medijske djelatnike kada izvještavaju s javnih prosvjeda, istaknuto je i u Izvješću EK o vladavini prava za 2023. godinu.

U Izvješću za 2022. godinu smo pisali o zahtjevima GONG-a za otvaranje Trga svetog Marka koji je od listopada 2020. godine ograđen iz sigurnosnih razloga. Iako javno okupljanje na njemu nije zabranjeno, GONG ukazuje da se ograđivanjem prostora prekomjerno ograničava sloboda okupljanja. Zbog toga su u srpnju 2023. godine podnijeli Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti Uredbe o dopuni Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora, prema kojoj je Trg svetog Marka štićeni prostor te time zatvoren za javnost i slobodno okupljanje. Ustavni sud je u prosincu 2023. godine Rješenjem U-II-3503/2023 odbacio prijedlog GONG-a, ističući da se to ocjenjuje u predmetima konkretne zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda putem ustavne tužbe. Odluka je donijeta uz jedno podupiruće i pet izdvojenih mišljenja.

Odluka Ustavnog suda te izdvojena mišljenja otvorili su nekoliko važnih pitanja. Prvenstveno pitanje može li se pravo na javno okupljanje, kao jedno od Ustavom zajamčenih prava, ograničiti podzakonskim aktom ili se to mora učiniti zakonom, zatim pitanje nadležnosti Ustavnog suda da ocjenjuje primjenu odredbi Uredbe u postupku suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, te postoji li adekvatno obrazloženje za konkretno ograničenje.

Kako se ističe u podupirućem mišljenju, iako u primjeni osporene dopune Uredbe postoje stanovita ograničenja, ona ne dovode do povrede ustavnog prava na slobodu javnog okupljanja, jer se okupljanja na tom prostoru redovito održavaju od stupanja na snagu osporene dopune Uredbe te poruke dolaze do adresata.

Međutim, u izdvojenim mišljenjima se smatra kako se trajnije ograničavanje korištenja javnog prostora, mjesnih trgova i ulica, kao općeg dobra zaštićenog čl. 52. Ustava, koje mora biti dostupno slobodnom uživanju građanima, može propisati isključivo zakonom, a ne podzakonskim aktima. Navodi se i da Sabor ne može delegirati Vladi RH ovlast uređivanja načina uporabe i iskorištavanja dobara koja uživaju posebnu zaštitu RH, a posebno ne ovlast određivanja razine njihove zaštite. Pojašnjava se i da je javnost potrebno obavijestiti o sigurnosnim razlozima zbog kojih je uvedena ova mjera, barem o najopćenitijim činjenicama.

Iako se Ustavni sud nije upustio u ocjenjivanje ustavnosti dopune Uredbe, neupitno je da se, osim objekata u kojima su Hrvatski sabor, Vlada RH, Ustavni sud RH, Ured predsjednika RH te Vrhovni sud RH, kao štićeni prostor određuje javni prostor koji predstavlja opće dobro inače namijenjeno slobodnom uživanju i korištenju od strane svih građana. Trg svetog Marka je i simbolički važan kao prostor na kojem vladajući mogu neposredno čuti poruke koje im građani prosvjedima žele prenijeti.

Zbog interesa javnosti te trajanja uvedenog ograničenja, podizanju povjerenja građana u tijela javne vlasti doprinijelo bi jasnije obrazloženje razmjera opasnosti te prijetnje sigurnosti, kao razloga djelomičnog zatvaranja Trga svetog Marka. Povodom navedenoga GONG je podnio pritužbu i pučkoj pravobraniteljici te je postupak u tijeku.

Postupali smo i po pritužbi na postupanje policije koja je prije održavanja prijavljenog „Prosvjeda protiv izglasavanja Zakona o pomorskom dobru“ u veljači 2023. godine ispred Hrvatskog sabora, Vlade RH i Ustavnog suda, legitimirala veći broj prosvjednika, zbog čega je odgođen njegov početak. Prosvjed se održavao na štićenom prostoru te su redarstvene vlasti radi zaštite osoba i štićenih objekata primijenile posebne mjere osiguranja i kontrole pristupa. Iako su prosvjednici legitimirani, prosvjed je održan pa nije utvrđena povreda prava na slobodu okupljanja.

U kolovozu 2023. godine je održan prosvjed aktivista za zaštitu okoliša protiv plinske infrastrukture te proširenja LNG terminala u Omišlju, povodom čega smo zaprimili pritužbu na neprimjereno postupanje policije. Mediji su izvještavali o upotrebi vodenih topova i agresivnom postupanju interventne policije te ocijenili da se radi o demonstraciji prekomjerne sile usmjerene na zastrašivanje, koja je rezultirala i fizičkim ozljedama.

Pokrenuli smo ispitni postupak te se MUP očitovao da policija prvotno nije postupala protiv prosvjednika jer su bili mirni, bez naznaka da će učiniti štetu na terminalu. Nakon što je dio prosvjednika ušao u krug terminala gdje je zabranjen ulaz neovlaštenim osobama, sa remorkera tvrtke koja pruža usluge LNG-u se mlazom vode pokušalo odvratiti prosvjednike. Kako su prosvjednici potom sjeli na tlo povezujući se rukama te pružali pasivan otpor, privedeni su u policijsku postaju radi utvrđivanja identiteta. Ispitni postupak pučke pravobraniteljice je u tijeku.

Michel Forst, UN-ov posebni izvjestitelj o stanju branitelja zaštite okoliša prema Aarhuškoj konvenciji, ukazao je na sve prisutniju agresivnu praksu policije i gradova prema aktivistima za zaštitu okoliša u nekim zapadnoeuropskim državama. Ukazao je i na arbitrarno postupanje sudova pri čemu su neki aktivisti osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne primjerice zbog blokiranja mosta, iako nisu bili nasilni, što je protivno slobodi okupljanja.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Izražavanje u javnom prostoru, Pravosuđe, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi, Pravo na čist, zdrav i održiv okoliš i Policijski sustav.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.