Prevencija ovrha, uspješnije vraćanje duga i suzbijanje energetskog siromaštva dio je ciljeva komentara koje je pučka pravobraniteljica Lora Vidović uputila Ministarstvu financija na prijedloge poreznih zakona. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Općeg poreznog zakona i Zakona o porezu na dohodak, koji su bili u javnoj raspravi do početka rujna.

Pravobraniteljica je predložila da se, kao što je već slučaj s električnom energijom, snizi stopa poreza na dodanu vrijednost i za drva za ogrjev kućanstvima, plin i toplinsku energiju, kako bi građanima bili dostupniji. Rastuće cijene energije, niska primanja te energetski neučinkoviti domovi guraju ih prema energetskom siromaštvu, o kojem svjedoče i posljednji podaci, pa tako gotovo svaka deseta osoba živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a čak četvrtina ih kasni s plaćanjem režija. Energetsko siromaštvo može imati posljedica na fizičko i psihičko zdravlje građana pa ga je potrebno suzbijati, između ostalog i uvođenjem ove mjere u Zakon o porezu na dodanu vrijednost.

Potrebno je i Općim poreznim zakonom obvezati porezno tijelo da, prije pokretanja ovrhe, dužniku dostavi opomenu i obavijesti ga o dugu, ali i mogućnostima njegova lakšeg namirenja, što bi u najvećoj mogućoj mjeri omogućilo dobrovoljno podmirenje poreznog duga i pomoglo da u dijelu slučajeva do ovršnog postupka ni ne dođe. Također, mnogi građani nisu u mogućnosti dug podmiriti jednokratnom uplatom pa se, zbog propisanog redoslijeda plaćanja, često nađu u začaranom krugu, neprekidno plaćajući kamate i troškove ovrha, koje se naplaćuju prve, dok s namirenjem glavnice i ne uspijevaju započeti. Zato je taj redoslijed, propisan Općim poreznim zakonom, potrebno mijenjati. Na taj način bi se poštivalo pravo vjerovnika da mu dug bude namiren, uključujući troškove i kamate, ali bi se i razmjerno zaštitio položaj dužnika, što sada nije slučaj.

Izmjene Zakona o porezu na dohodak prilika su za poticanje mobilnosti studenata, odnosno zaustavljanje pada njihovog interesa za Erasmus+ program. Naime, zbog iznosa potpora iz ovog programa, njihovi roditelji ili skrbnici ne mogu koristiti uvećani osobni odbitak, zbog čega studenti odustaju od Erasmus+ programa. Da je upravo to često ključni faktor njihove odluke, govore iskustva Agencije za mobilnost i programe EU, a pad interesa vidljiv je i prema statistici Sveučilišta u Splitu, gdje se u 2014. za sudjelovanje u programu prijavilo sveukupno 240 studenata, dok je prošle godine to učinilo tek njih 172. Zato je potrebno da se ove potpore uvrste u prihode koji se ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja prava na osobni odbitak, kao što je slučaj, primjerice, sa socijalnim potporama. To bi bilo i u skladu s Uredbom (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013., o uspostavi programa Erasmus+.

Na ove probleme pravobraniteljica Vidović upozorila je i u Izvješću za 2017., koje je Sabor podržao u lipnju. Hoće li pozitivne promjene biti potaknute provođenjem navedenih prijedloga na porezne zakone, bit će poznato 6. listopada, kada bi Ministarstvo financija trebalo objaviti izvješća o javnom savjetovanju. Sve komentare pravobraniteljice možete pronaći u privitku.

Mišljenje – Opći porezni zakon
Mišljenje – Zakon o porezu na dodanu vrijednost
Mišljenje – Zakon o porezu na dohodak