Nakon medijskih objava o mogućoj ugrozi izvora Cetine – Glavaš ili Veliko vrilo, pučka pravobraniteljica pokrenula je ispitni postupak na vlastitu inicijativu.

Rijeka Cetina je zbog opskrbe pitkom vodom iznimno značajna za stanovnike Dalmacije. Otkako je njezin najveći izvor postao turistička atrakcija, privukao je veliki broj posjetitelja koji mu mogu neometano i bez nadzora pristupiti, pa tako i ući u vodu, što su mnogi i učinili. Riječ je o izvoru Glavaš ili Veliko vrilo, a često ga se opisuje i kao oko Dalmacije.

Nakon što su o tome izvijestili mediji, pučka pravobraniteljica pokrenula je ispitni postupak na vlastitu inicijativu i za informacije se obratila Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Državnom inspektoratu, kao i Hrvatskim vodama, koje su očitovanje već dostavile.

Koje informacije su važne za ispitni postupak?

Ovaj se izvor nalazi u Parku prirode Dinara koji obuhvaća dio masiva Dinare u širem smislu (Dinaru, Troglav i Kamešnicu), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu. To je drugi po redu najveći, no i najmlađi park prirode kojeg je Hrvatski sabor proglasio u veljači 2021., nakon čega je Vlada u roku od godinu dana trebala uredbom osnovati javnu ustanovu za upravljanje parkom. Zato su za ispitni postupak važne informacije o trenutnom statusu parka i svemu što  je poduzeto za upravljanje njime.

U postupku tražimo i informacije o tome što su poduzele i utvrdile nadležne inspekcije: zaštite prirode, vodopravna i sanitarna inspekcija, kao i obavijest o provedenoj analizi vode na ovom izvoru.

Važne su i informacije o trenutnom stanju podzemnih voda na ovoj lokaciji i načinu njihove zaštite, kao i o tome što je poduzeo i utvrdio vodočuvar vezano za korištenje ovog izvora za kupanje.

Konačno, tražili smo i informacije o tome može li ovakva, neometana izloženost izvora Cetine posjetiteljima predstavljati neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, zbog mogućeg onečišćenja izvora.

Što slijedi u ispitnom postupku?

Nakon što primimo sve tražene informacije, analizirat ćemo ih i prema potrebi tražiti dodatne podatke ili pojašnjenja.

Na kraju postupka, ako utvrdi da je došlo do ugroze ili povrede prava, pravobraniteljica može dati preporuke nadležnim tijelima radi otklanjanja nepravilnosti vezano uz očuvanje izvora Cetina, time i zdravlja ljudi, a ona su je dužna obavijestiti o mjerama koje su poduzele povodom preporuke.

Ranije preporuke za zaštitu voda

Osim u pojedinačnim predmetima kao što je ovaj, davali smo preporuke za zaštitu voda i u godišnjim te u posebnom izvješću Hrvatskom saboru. Njihova provedba bila bi značajna za sprečavanje problema vezanih uz izvore, izvorišta i vodocrpilišta u Hrvatskoj, pa tako i za ovaj slučaj, koji je, zahvaljujući medijima, postao aktualan u široj javnosti.

Naime, 2018. smo preporučili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama, da izrade analizu učinkovitosti mjera zaštite izvorišta, vodocrpilišta i vodoopskrbnih objekata, te osiguraju i provedu učinkovitu zaštitu.

Pri tome, oko 70% pitke vode u Hrvatskoj nalazi se u krškom podzemlju. Podaci govore da su podzemne vode ugrožene, podzemlja neočuvana, odnosno speleološki objekti koji prema Zakonu o zaštiti prirode uživaju osobitu zaštitu zbog očuvanja georaznolikosti.

Značajan problem je višegodišnje odlaganje otpada u špilje i jame, što je bio slučaj i u Velikom vrilu u kojem je speleološka inicijativa „Čisto podzemlje“ 2021. godine zabilježila odbačen komunalni otpad, a u javnosti je bila poznata volonterska akcija ove inicijative provedena u Gaćinoj Jami kod Zagvozda iste godine.  Volonteri speleolozi dokumentirali su 938 divljih deponija u špiljama i jamama, a iz njih 46 izvadili 276 kubika otpada.

Ista inicijativa za izvor Glavaš (Veliko vrilo) navodi kako su „dno potopljene vertikale i cijela dužina kanala puni raznog komunalnog otpada koji je bacan u ovaj izvor“. Među primjerima otpada između ostalog navode automobilske gume, akumulatore i puno komada metala.

Ovakvo onečišćenje posebno je problematično ako znamo da se podzemne vode primarno koriste za opskrbu stanovništva vodom za ljudsku potrošnju.

Zato je potrebno provesti još jednu preporuku iz godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice za 2021. godinu – da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja unaprijedi sustavni nadzor i osigura stručne kapacitete javnih ustanova za učinkoviti nadzor nad speleološkim objektima.

Pravo na zdrav život i zdrav okoliš je ljudsko pravo

Očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna je od temeljnih vrijednosti Ustava, koji svima jamči i pravo na zdrav život i okoliš.

Veliki iskorak u zaštiti ovog prava napravljen je i u međunarodnom okviru, nakon što su i Opća skupština Ujedinjenih naroda, a prije toga i Vijeće za ljudska prava UN-a, priznali pravo na čist, zdrav i održiv okoliš kao univerzalno ljudsko pravo.

Više o ovom pravu možete doznati u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. (poglavlje Pravo na zdrav život i zdrav okoliš) i u posebnom izvješću Pravo na zdrav život i klimatske promjene u Republici Hrvatskoj (2013. – 2020.).