*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. Izvješće možete preuzeti ovdje.

Problem dugotrajnosti postupanja u predmetima povrata/naknade za oduzetu imovinu, na koji godinama ukazujemo, i dalje je prisutan, što potvrđuju podatci upravnih odjela u županijama. U
nekima od njih broj neriješenih predmeta povrata/naknade se u odnosu na prošlu godinu povećao,
jer su nakon rješenja po žalbi ili po presudi upravnog suda vraćeni na ponovni prvostupanjski postupak nakon više godina. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji na rješavanju u 2020. bilo 1.875 predmeta povrata/naknade, od čega ih je 80% vraćeno na ponovni postupak, a slično je i u ostalim prvostupanjskim tijelima. U Gradu Zagrebu je na rješavanju 1.722 predmeta, u Primorsko-goranskoj županiji 561, u Zadarskoj 182, Zagrebačkoj 360. Najbolje stanje riješenosti predmeta povrata/naknade je u Međimurskoj županiji, gdje ih je šest neriješenih.

Osim višegodišnjeg postupanja po žalbama u MPU i postupaka pred upravnim sudovima, upravni
odjeli županija kao razlog sporosti u rješavanju predmeta povrata/naknade navode i nedostatak
zaposlenika, njihovu preopterećenost, neplaćanje troškova postupka od strane podnositelja
zahtjeva, ali i nedonošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH od
strane velikog broja JLS. Njima se određuje povrat poljoprivrednog zemljišta dodjelom zamjenskog
državnog, bez kojih se ne mogu završiti predmeti u kojima je ovlaštenicima to utvrđeno kao oblik
naknade.

Kako velik broj JLS još nije donio ove programe, zbog administrativno vrlo komplicirane procedure,
ne mogu se provesti niti natječaji za zakup ili prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, pa
građani kojima su ugovori o zakupu istekli, zbog nedostatka Programa ne mogu zaključiti nove
ugovore niti produžiti postojeće. Osim dugotrajnosti postupanja, to im je problem i radi nemogućnosti ostvarenja potpora. Naime, ako nastave koristiti državno poljoprivredno zemljište nakon isteka ugovora, poljoprivredna inspekcija protiv njih poduzima mjere radi neosnovanog korištenja i prijavljuje ih ODO te Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Zbog toga trpe štetu i neizvjesno im je daljnje poslovanje pa je postupak donošenja Programa potrebno pojednostaviti. Za nadzor korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države nadležna je poljoprivredna inspekcija DIRH-a, koja je u 2020. obavila 1.090 nadzora, donijela 205 rješenja i 64 optužna prijedloga.

Postupci u predmetima izvlaštenja i drugi imovinskopravni predmeti rješavaju se u prvostupanjskom,
a osobito u drugostupanjskom postupku, izvan rokova. Njihov broj je i dalje velik, pa je primjerice u
Primorsko-goranskoj županiji 1.540 predmeta, u Splitsko-dalmatinskoj 1.504, u Krapinsko-zagorskoj
1.015. Prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka u predmetima izvlaštenja je znatno kraće nego
u predmetima povrata, nekoliko mjeseci, ali postupak povodom žalbe traje više godina.

 

Preporuke:

114. Ministarstvu pravosuđa i uprave, da osigura brže rješavanje povodom žalbe u predmetima
povrata/naknade za oduzetu imovinu te izvlaštenja;

115. Ministarstvu poljoprivrede, da pripremi izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će se ukloniti administrativne prepreke za donošenje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, kako bi ih JLS mogle donijeti u što kraćem roku;

116. Ministarstvu poljoprivrede, da osigura bolji nadzor nad izvršavanjem ugovornih obveza iz ugovora o korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i učini transparentnijim njegovo korištenje.

 

Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:

Pravosuđe

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.