*Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020., koje je predano Hrvatskom saboru u veljači 2021. Izvješće možete preuzeti ovdje.

Ovo je stav pritužiteljice nakon što je, postupajući po pritužbi pučkoj pravobraniteljici, građevinski
inspektor donio rješenje o uklanjanju iz prostora nezakonito izgrađene dvokatne građevine na otoku,
kojom je nagrđen okoliš i mjesto malih kamenih kuća. Međutim, kako smo isticali i u ranijim izvješćima, i dalje je potrebno znatno vrijeme od donošenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene građevine do njegovog izvršenja, koje ovisi o konkretnom slučaju. DIRH navodi kako nije moguće precizno odgovoriti koliko traje postupak od donošenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene građevine do njegova izvršenja, budući da to ovisi o sudskim postupcima na koje građevinska inspekcija nema utjecaj.

U području graditeljstva u 2020. zaprimili smo čak 152% pritužbi više nego 2019. To je, između ostaloga, posljedica učestale nezakonite gradnje i njenog neučinkovitog nadzora, no i velikog nezadovoljstva građana neujednačenim postupanjem građevinske inspekcije. Iz pritužbi je vidljivo da i nakon provedenog ozakonjenja, veliki broj građana nastavlja graditi bespravno, što potvrđuju i podatci DIRH-a, prema kojima je u 2020. nadzorima građevinske inspekcije utvrđeno da je bez akata o gradnji izgrađeno 1.066 građevina, a protivno izdanim aktima njih 101 te da je broj nezakonito izgrađenih objekata konstantan.

Osim što se i dalje nesmanjeno bespravno gradi, bespravni graditelji se ne pridržavaju naređenih
mjera od strane građevinske inspekcije, sporo se provodi izvršenje donesenih rješenja, osobito rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih građevina. Prema podatcima DIRH-a, u 2020. nije provedeno 780 rješenja o uklanjanju, izvršeno je 259 rješenja koje su bespravni graditelji sami uklonili, a izvršenja putem trećih osoba nije bilo. Očito novčane kazne nisu zapreka za bespravnu gradnju pa bi ih trebalo povećati, pojačati kontrolne nadzore inspekcije i ne dopuštati bespravnim graditeljima dovršetak objekta i njegovo useljenje.

Građani se pritužuju i na neujednačeno postupanje građevinskih inspektora po njihovim prijavama,
odnosno dostavljenim informacijama o nezakonitostima u građenju. U pojedinim slučajevima
inspekcija po prijavama dolazi brzo, a po nekima se nadzori ne provede niti nakon više godina od
podnesene prijave, čak i kada se bespravno gradi na područjima koja bi trebala imati prioritet u
postupanju građevinske inspekcije, poput pomorskog dobra, kulturno povijesnih cjelina, pojedinačnih kulturnih dobara, zaštićenih područja i slično. Slijedom toga, u postupcima koji se vode temeljem dostavljenih prijava/informacija građana, više bi napora trebalo uložiti u ujednačavanje postupanja građevinskih inspektora u područnim uredima.

Građani se pritužuju i na neujednačeno
postupanje građevinskih inspektora. U nekim slučajevima dolaze brzo, a u nekima ni nakon više godina od prijave, čak i kada se bespravno gradi na pomorskom dobru, kulturno povijesnim cjelinama, zaštićenim područjima i slično.

Iako su prijave građana samo informacija koja ukazuje na moguće nezakonitosti, a inspekcija po njima nema zakonsku obvezu postupiti, u 2020. je provela 2.597 nadzora po prijavama građana te 5.150 po službenoj dužnosti. DIRH navodi da se broj prijava građana smanjio u odnosu na 2019., no ovi podatci pokazuju da je gotovo trećina inspekcijskih nadzora obavljena temeljem inicijative građana, što govori o njihovoj važnosti. Osim toga, kako iz pritužbi proizlazi da i nakon inspekcijskog nadzora i izrečenih mjera, bespravni graditelji i dalje grade, trebalo bi odmah odrediti i kontrolne nadzore građevinske inspekcije, kojih je tijekom 2020. bilo 3.007.

U svojim pritužbama građani, inicijative i udruge iskazuju nezadovoljstvo i prostornim planiranjem
na područjima na kojima žive, budući da ih tijela JLS u postupku donošenja prostornih planova ili
njihovih izmjena ne prihvaćaju niti ozbiljno razmatraju njihove prijedloge, mišljenja i inicijative, nego
ih uglavnom odbijaju u postupku javnog savjetovanja, bez argumentiranih obrazloženja. Tako predstavnička tijela JLS donose formalno zakonite planove, ali protivne volji stanovnika koji na tim
područjima žive, o čemu smo pisali i u Izvješću za 2019. Nažalost, takvo se stanje nije promijenilo niti
tijekom 2020., što je vidljivo i iz dostavljenih podataka MPUGDI prema kojima je prilikom nadzora općih akata JLS, obustavljeno šest postupaka za izdavanje suglasnosti na konačne prijedloge prostornih planova, u dva je predmeta odbačena suglasnost, a vodi se ukupno 1.026 upravnih sporova protiv akata za provedbu prostornih planova JLS-a.

 

Preporuke:

96. Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, da ujednači postupanje građevinskih inspektora u područnim uredima po prijavama/informacijama građana te da poveća broj kontrolnih nadzora
radi provedbe izrečenih mjera;

97. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, da pripremi i uputi u postupak donošenja izmjene Zakona o građenju, kojima bi se predvidjelo povećanje novčanih kazni za bespravnu gradnju;

98. Jedinicama lokalne samouprave, da prilikom donošenja prostornih planova transparentno
komuniciranju s građanima o predloženim prostornim planovima i argumentirano obrazlažu
predložena rješenja radi poboljšanja kvalitete života.

 

Vezane teme iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2020:

Stanovanje, energetsko siromaštvo i vodne usluge

Potresi

Pravo na zdrav život

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. pronađite ovdje.