Iako u Hrvatskoj prevladavajuća većina kućanstava živi u stanu u privatnom vlasništvu, problemi građana sa stanovanjem i uvjetima stanovanja itekako su prisutni, a u gospodarski razvijenijim dijelovima Hrvatske i turističkim središtima te probleme produbljuje gentrifikacija, odnosno iseljavanje autohtonog stanovništva iz gradskih središta zbog rasta troškova života i prenamjene većine prostora u poslovne, odnosno stavljanja svakog slobodnog kvadrata u funkciju smještajnog kapaciteta u turizmu.
Pritužbe pučkoj pravobraniteljici pokazuju da su te teškoće posebno izražene u manjim mjestima i na otocima, gdje nema programa poticajne stanogradnje i koje ovise od prihoda od turizma, zbog čega pojedini građani razmišljaju i o odlasku iz takvih sredina. U svojoj pritužbi jedna građanka, učiteljica u osnovnoj školi i samohrana majka troje djece koja je, da izbjegne obiteljsko nasilje, otišla živjeti i raditi na otok Vis već dulje vrijeme ima problema sa smještajem, a 1. ožujka 2019. morala je iseliti iz stana koji se sada iznajmljuje sezonskim radnicima. Tržišna cijena četvornog metra u Komiži previsoka je za njena primanja pa stan ne može kupiti niti ga iznajmiti, pa se njezina obitelj našla na privremenom smještaju jer se svi raspoloživi stanovi iznajmljuju u vlasnicima daleko isplativije turističke svrhe.
U prosincu 2018. Grad Komiža je obavijestio pučku pravobraniteljicu kako nema vlastitih stanova kojima bi se mogao riješiti problem stanovanja ove obitelji, ali i da je od Ministarstva državne imovine još u rujnu 2018. zatražio državne stanove na raspolaganje. Kako bi spriječili da još jedna obitelj s djecom iseli s otoka ili završi na ulici, a škola ostane bez učiteljice, pučka pravobraniteljica preporučila je u travnju 2019. Ministarstvu državne imovine da žurno poduzme potrebne mjere za rješavanje ovog problema, sklapanjem ugovora o davanju državnih stanova na uporabu Gradu, odnosno raspisivanjem javnog natječaja za najam.
Nažalost, slučaj ove obitelji nije usamljen, a postupanje Ministarstva državne imovine treba biti ažurnije. Iako je od 2017. do rujna 2018. osnaženo sa 74 službenika, pučka pravobraniteljica i dalje zaprima pritužbe na dugotrajnost njihovog postupanja. Primjerice, u drugom slučaju, pritužiteljice koja je podnosila zahtjeve za prodajom stana temeljem Vladine Odluke o prodaji stanova u vlasništvu RH, još u 2011., 2012. i 2014. godini, iako je prihvatila ponudu o obročnoj otplati stana, ugovor do danas nije sklopljen, a još 931 sličan zahtjev čeka na rješavanje.
Stavljanje državne imovine u funkciju treba biti prioritet državnih tijela koja njome raspolažu i mora se odvijati po transparentnim, unaprijed poznatim pravilima, ravnomjerno i uz javno pojašnjene ciljeva i svrhe raspolaganja, a stanovi u vlasništvu RH ne smiju biti prazni ili ih koristiti stanari bez pravne osnove. Međutim, prema podacima Ministarstva državne imovine, od 6120 stanova u vlasništvu i suvlasništvu države, praznih je 1140, a od 4387 koji imaju komercijalnu vrijednost, čak ih se 1463 koristi bez valjane pravne osnove.
Više o stanju ljudskih prava u kontekstu stanovanja možete naći na poveznici ispod.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije