Svakodnevno smo svjedoci zločina iz mržnje usmjerenih na vjerske manjine i migrante diljem EU. Upravo iz tog razloga, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) objavila je 28. travnja 2016. zbirku primjera dobre prakse u borbi protiv takve vrste zločina iz svih članica EU, što je rezultat aktivnosti Radne skupine za suzbijanje zločina iz mržnje.
„Zločini iz mržnje nanose štetu ne samo žrtvi, nego i ostalima iz iste skupine te potkopavaju socijalnu koheziju, što si u ovom trenutku ne može priuštiti nitko. Kako bi smo se učinkovito borili protiv takvog načina ponašanja, moramo ujediniti sve resurse koji su nam na raspolaganju i dobre prakse kojih ima širom EU“, rekao je direktor FRA Michael O’Flaherty.
Kako bi ponudili platformu za bolju suradnju, Nizozemska je, kao predsjedavateljica EU, organizirala sastanak na ovu temu u Amsterdamu. Tom prilikom, nizozemski ministar sigurnosti i pravde Ard van der Steur naglasio je mogućnost suradnje kroz razmjenu informacija i učenja iz tuđih iskustava. „Potrebno je napraviti prve korake prema žrtvama i prijaviti zločin iz mržnje, a zemljopisne granice ne smiju nam stajati na putu ka uspjehu“, rekao je van der Steur.
“Zločin iz mržnje je povreda temeljne vrijednosti Europske unije. Svjedoci smo kršenja temeljnih prava diljem EU svaki dan, jer su ljudi napadnuti zbog svog izgleda, vjere ili zbog toga tko su”, izjavila je povjerenica EU za pravosuđe Vera Jourova. Svi sudionici naglasili su i važnost uloge novoosnovane skupine Komisije na visokoj razini, za probleme rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije, koja okuplja FRA, organizacije civilnog društva i druge međunarodne organizacije.
Objavljena zbirka sadrži mjere koje zemlje EU koriste za borbu protiv zločina iz mržnje, s pojedinostima o njihovoj provedbi i evaluaciji, a revidirat će se i u narednim mjesecima. Krajnji je cilj potaknuti kreatore politika i policijske službenike da upoznaju prakse drugih zemalja, ali ih i prilagode svojim potrebama, u vlastitom nacionalnom kontekstu.
FRA i na ovaj način ističe sve veći fokus na praktičare kao vitalne elemente u suprotstavljanju zločinima iz mržnje. Također, izdala je i novo izvješće koje se temelji na razgovorima s 263 stručnjaka iz organa sigurnosti, područja kaznenog prava te organizacija civilnog društva. U njemu navode niz obećavajućih kretanja u EU, naglašavaju teškoće pri otkrivanju zločina iz mržnje, kao i rizik da policajci dijele diskriminatorne stavove prijestupnika. Govore i o vjerojatnosti da diskriminacija bude previđena u sudskom postupku, kao i o izazovima s kojima se stručnjaci suočavaju u prakticiranju i osiguranju ideala raznolikog društva temeljenog na poštivanju ljudskog dostojanstva.
Većina zločina iz mržnje – da li protiv Roma, LGBT osoba ili članova muslimanske ili židovske zajednice – ostaje neprijavljena, nisu procesuirani i stoga su nevidljivi, pa žrtve često ostaju bez zadovoljštine. Cilj FRA je pomoći zemljama članicama EU u poticanju i podržavanju žrtava u prijavljivanju s jedne strane, te u poboljšanju učinkovitosti policije i pravosuđa u borbi protiv zločina iz mržnje s druge strane, te na taj način osigurati pristup pravdi za sve.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije