Pravo na stanovanje, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, socijalnu zaštitu i skrb – sve su to prava koja štiti Europska socijalna povelja, dokument Vijeća Europe usvojen još 1961. godine. Smatra se „socijalnim ustavom Europe“, a posebno je usredotočena na zaštitu ranjivih skupina: starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom, migranata. Prateći društvene i ekonomske promjene koje su se tokom tri desetljeća od njezina donošenja odvijale u Europi, Povelja je naknadno prilagođena i izmijenjena. Uz sva postojeća prava koja je štitila prethodna, Revidirana socijalna povelja uvodi i nova prava, kao što su pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti, pravo na stanovanje i pravo na zaštitu u slučajevima gubitka zaposlenja. U isto vrijeme, dodatno ojačava načelo nediskriminacije i bolju zaštitu majki te osoba s invaliditetom. I dok je Hrvatska potpisnica prvotne Povelje, Revidiranu nije ratificirala.

Posljednja zemlja koja je to učinila bila je Grčka, 14. siječnja 2016. Ovaj potez grčkog parlamenta pozdravio je Giuseppe Palmisano, predsjednik Europskog odbora za socijalna prava – tijela koje brine o provedbi Povelje. Pri tome je pozvao sve europske države, koje to još nisu učinile, da postanu strankama ovoga dopunjenog dokumenta. Ističući kako je usvajanje najviših međunarodnih standarda u zaštiti socijalnih prava iznimno važno upravo u razdoblju ekonomske i socijalne krize koju društvo proživljava, u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, pučka pravobraniteljica naglašava važnost prihvaćanja ovoga dokumenta, koji bi svojim jamstvima dodatno unaprijedio poštivanje socijalnih i ekonomskih prava građana Hrvatske.