Europski parlament uputio je Vijeću za ljudska prava UN-a svoje prioritete u području ljudskih prava, pri čemu je nanovo potvrdio važnost Univerzalnog periodičkog pregleda stanja ljudskih prava (UPR) i pozvao zemlje članice EU da se njime služe, kako za unapređenja tako i za ocjenu stanja. Naglasio je to u svojoj rezoluciji usvojenoj 21. siječnja ove godine.
UPR je izvještaj koji države članice UN-a svake četiri godine podnose Vijeću za ljudska prava, tijelu nadležnome za promicanje, zaštitu i praćenje poštivanja ljudskih prava u svijetu, koje je u slučajevima njihova kršenja ovlašteno reagirati i izdavati preporuke. Usvojenom rezolucijom Parlament ponovno traži da se preporuke, koje države nisu prihvatile tijekom prvoga kruga, iznova razmotre u nastavku procesa UPR-a.
Parlament se u svojoj Rezoluciji osvrće i na ljudska prava iz pojedinih područja te podsjeća države na obaveze njihove zaštite. Govoreći o političkim i građanskim pravima, posebno naglašava važnost slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, te nužnost razvoja okruženja pogodnoga za neovisno i pluralističko civilno društvo. Osvrćući se na socijalna i gospodarska prava, Parlament izražava veliku zabrinutost zbog porasta stope ekstremnoga siromaštva, pojave s kojom se u koštac treba uhvatiti olakšavanjem pristupa hrani, vodi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju. Opasnost po ljudska prava predstavljaju i korupcija, loše upravljanje javnim dobrima te nedostatak odgovornosti, a u borbi protiv njih presudno je djelovanje na jačanju poštivanja prava građana na obaviještenost, slobodu izražavanja i okupljanja, neovisno sudstvo, kao i pravo na demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima.
Među prioritetima na koje će Europska unija biti usredotočena u svojoj suradnji s UN-ovim Vijećem za ljudska prava nalaze se još i sloboda vjeroispovijesti, prava žena i djece, demokratizacija, povezanost klimatskih promjena i ljudskih prava, te zaštita ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije izbjeglica i migranata. Ovo posljednje osobito je aktualno zbog velikog broja osoba koje posljednjih mjeseci traže utočište u državama EU, bježeći pred opasnostima u svojim zemljama. Zabrinut ovom, kako se navodi, „najtežom humanitarnom krizom nakon Drugog svjetskog rata“, Europski parlament poziva sve zemlje da usvoje pristup migracijama koji se zasniva na ljudskim pravima i podsjeća ih na obavezu poštivanja i zaštite ljudskih prava svih pojedinaca, bez obzira na njihovu nacionalnost ili podrijetlo.
Parlament podržava i napore Vijeća da svim ljudskim pravima osigura jednak status i jednaku težinu, uvođenjem mandatara za posebne postupke u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima. U tom pogledu ističe važnost ratifikacije Fakultativnoga protokola uz Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi.
Cijelu rezoluciju možete pronaći ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije