Jačanje ravnopravnosti i solidarnosti društva pojačava njegovu otpornost na buduće krize, stoga jednakost i nediskriminacija trebaju biti temelji politike ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa – poručila je Europska mreža tijela za jednakost (Equinet) u Preporuci za pravednu i ravnopravnu Europu.
Ove vrijednosti moraju biti minimalni standardi i u redovitim, a posebno u kriznim vremenima, dok su bilo kakva odstupanja prihvatljiva samo ako su nužna i razmjerna te usko definirana u trajanju i opsegu. Istovremeno, sve planirane europske i nacionalne mjere i politike odgovora na krizu moraju biti podložne rigoroznim i opsežnim procjenama utjecaja na jednakost prije stupanja na snagu, kao i praćenju njihovih učinaka. Equinet pri tome ističe važnost tijela za jednakost, koja diljem Europe izvještavaju o različitim poteškoćama s kojima se susreću najranjivije skupine, a koje su posebno ugrožene od početka krize. Iskustva i primjeri dostupni su u Equinet-ovoj bazi podataka, u kojoj nacionalna tijela za jednakost, uključujući i Ured pučke pravobraniteljice, dijele primjere problema s kojima im se građani obraćaju od početka pandemije i preporuke koje su tim povodom dale nadležnim tijelima.
Equinet ističe i kako se odgovor na krizu koji je u skladu s načelima jednakosti mora voditi brigom za jednakošću i zaštitom cjelokupnog društva, bez diskriminacije, dok je u isto vrijeme potrebno osigurati zaštitu najranjivijih skupina i jednak pristup osnovnim javnim usluga svima. Države trebaju jačati sustav socijalne skrbi kao alat za umanjivanje strukturalne nejednakosti, vrednujući samostalno življenje te pružajući snažnu zaštitu protiv svih oblika siromaštva kako nitko ne bi bio prepušten sam sebi. Equinet ističe i da institucije i mediji moraju izbjegavati bilo kakvu diskriminaciju i govor mržnje usmjeren protiv pojedinih skupina u kontekstu krize, kao i postupke koji bi na to poticali.
Preporuka je potaknuta iskustvom članica Equineta koje su u proteklom razdoblju pomno pratile utjecaj pandemije i odgovora vlastitih država na ljudska prava. Mjere koje su se donosile s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi, donijele su i brojna ograničenja ljudskih prava i sloboda, a značajan je i negativan utjecaj na pojedine skupine, često upravo one koje su i prethodno bile u lošijem društvenom ili ekonomskom položaju te u riziku od diskriminacije. Ekonomska kriza koja je započela 2008., pokazala je kako je upravo u tim okolnostima došlo do porasta nejednakosti, siromaštva, populizma, diskriminacije i govora mržnje, stoga je važno izvući pouke iz tog iskustva i ne samo spriječiti daljnje produbljivanje nejednakosti, već izgraditi nove temelje društva kako bismo bili otporniji na buduće krize. Jedino tako je moguće zaštititi najranjivije skupine i graditi pravednije i ravnopravnije društvo utemeljeno na solidarnosti i nediskriminaciji, ističe Equinet, mreža 50 tijela za jednakost iz 37 europskih zemalja, na čelu koje je zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter.
Čitavu preporuku možete pronaći u privitku ispod teksta.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije