* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022., koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2023. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz rasno ili etničko podrijetlo možete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:

Istraživanje pučke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, provedeno 2022. godine, pokazuju da 38,4% ispitanika navodi kako je nacionalna pripadnost ili porijeklo i dalje obilježje prema kojem je diskriminacija u RH najraširenija. Na pitanje koje se grupe najčešće susreću s diskriminacijom, građani i dalje odgovaraju da su to Romi (18%), a 3% da su to Srbi. Podaci o socijalnoj distanci pokazuju da čak 55% ispitanika smatra da većina Roma živi od socijalne pomoći i ne želi raditi, nešto više od četvrtine da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnogo klijenata, dok bi za gotovo četvrtinu ispitanih, kada bi imali vlastitu tvrtku, bio problem zaposliti Rome.

Diskriminacija temeljem rasne ili etničke pripadnosti od početka primjene ZSD-a najčešća je osnova zbog koje nam se građani pritužuju. Posebice su joj izloženi pripadnici nacionalnih manjina, ponajviše srpske i romske, te migranti.

Tijekom 2022. godine je u e-savjetovanje napokon upućen Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. godine, kao i Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije za 2022. i 2023. godinu, koji uključuje i mjere za suzbijanje rasizma, ksenofobije i svih oblika nesnošljivosti, no u nedovoljnoj mjeri. Iako se iz naslova moglo zaključiti da se Nacionalni plan primjenjivao u 2022. godini, još nije bio usvojen. Tijekom 2022. nije donesen ni Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, a prethodni je istekao još 2019. godine.

Za potrebe izrade politika usmjerenih na zaštitu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije i praćenje njihove primjene osobito je važno prikupljanje podataka, osobito tzv. podataka o jednakosti. Prikupljanje podataka se temelji na nekoliko načela: načelu sudjelovanja – da tijela koja ih prikupljaju proaktivno uključuju skupine o kojima se podaci prikupljaju, primjerice Rome ili izbjeglice; načelu razdjele podataka – države bi trebale prikupljati i objavljivati podatke razdijeljene po osnovama diskriminacije; načelu samo-identifikacije – podatke o osobnim značajkama trebali bi pružiti pojedinci na koje se podaci odnose, u skladu s načelom “ne nanositi štetu”; te načelima transparentnosti, privatnosti i odgovornosti. Prikupljanje ovakvih podataka u RH još je izazov, pa usprkos našim preporukama, HZZO iznova ističe da ne planira prikupljati etnički segregirane podatke osiguranika, navodeći da ih u tome priječe odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka. Pri tome se zanemaruju iznimke predviđene Općom uredbom, prema kojima je u sferi javnog zdravlja dopušteno prikupljanje upravo takvih podataka. Stoga još jednom pozivamo javna i državna tijela, da uz primjenu odredbi i iznimki iz Opće uredbe o zaštiti podataka te uz primjenu navedenih načela, pristupe prikupljanju etnički segregiranih podataka.

Romi

“Baš mi je grdo iskreno. Ne mogu vam opisati osjećaj kako se samo osjećam, dok drugi moji prijatelji Hrvati mogu izlaziti de hoću, a mene samo tako iz čistog mira ne puštaju”

Tijekom 2022. godine zaprimili smo do sada najveći broj pritužbi Roma, što je dijelom i rezultat suradnje s predstavnicima romske nacionalne manjine, Savezom Roma Kali Sara te anti-diskriminacijskim kontakt točkama IPC-om Slavonski Brod i PGP-om Sisak.

Romi se širom Europe i dalje suočavaju sa nedostatkom integracije, marginalizacijom i diskriminacijom.xv Samo otprilike 43% Roma u EU ima plaćeni posao, dok ih u RH takav posao ima 41%, što je daleko ispod općeg europskog prosjeka zaposlenosti od 72%. Više od 50% Roma u EU živi u vlažnim ili mračnim kućama bez odgovarajućih sanitarnih čvorova, dok ih u RH u takvim uvjetima živi 55%. U EU 22% Roma nema tekuću vodu, a u RH 20%. Brojke o obrazovanju Roma također su vrlo obeshrabrujuće. U EU 52% romske djece u dobi od šest do 15 godina pohađa škole u kojima su svi ili većina učenika Romi, a isto se odnosi na 53% romske djece u RH, što je 13% više od rezultata istraživanja provedenog 2016. godine.

Iako su u Nacionalnom planu za uključivanje Roma od 2021. do 2027. dobro prepoznati problemi romske zajednice, prateći Akcijski plan nije dovoljno ambiciozan, ne sadrži dovoljno mjera za realizaciju postignutih ciljeva, a aktivnosti koje su njime predviđene često su već postojeće aktivnosti nadležnih tijela.

IPC Slavonski Brod, temeljem informacija koje su pri terenskim obilascima prikupili romski medijatori, ukazuje da je najčešći problem s kojim se Romi susreću diskriminacija pri zapošljavanju i na radnom mjestu, kao i da im se zabranjuje ulazak u pojedine ugostiteljske objekte, osobito u Međimurju.

Preporuka 97.
Javnim i državnim tijelima, da pristupe prikupljanju etnički segregiranih podataka uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka te načela prikupljanja podataka o jednakosti

Postupajući po pritužbama IPC-a utvrdili smo da su tri čakovečka lokala javnim objavama na društvenim mrežama ili privatnom elektroničkom komunikacijom zabranila ulazak Romima. Lokale smo upozorili da zabranom pristupa uslugama temeljem etniciteta ili nacionalnog podrijetla čine izravnu diskriminaciju te smo od njih zatražili da na društvenim mrežama objave ispriku i dobrodošlicu svima, neovisno o njihovu podrijetlu. Iz očitovanja vlasnika lokala te naknadnih terenskih provjera romskih medijatora razvidno je da su lokali tako postupili.

U vezi oglasa na društvenim mrežama u kojemu je vlasnica navela da ne iznajmljuje stan Romima, u prekršajnom postupku je utvrđena povreda Zakona o suzbijanju diskriminacije te joj je izrečena novčana kazna, doduše ispod zakonskog minimuma.

Ovo su primjeri iz kojih je razvidno kako pojedinci smatraju da se zabrana diskriminacije ne odnosi na privatni sektor i pružanje usluga i dobara. Stoga je važno podsjetiti da je ZSD-om zabranjena diskriminacija svima, što uključuje sve pravne i fizičke osobe.

Pozitivno je što je povećan broj Roma studenata koji primaju stipendije MZO-a, koji se ranije kretao između 20 i 25, dok se u akademskoj godini 2021./2022. podigao na 60 do 65 studenata.
Međutim, romski učenici su i dalje suočeni sa segregacijom u obrazovanju. Stoga podsjećamo da smo u Izvješću za 2021. godinu MZO-u preporučili da izradi Akcijski plan desegregacije, što još nije učinjeno. U međuvremenu se praksa izdvajanja romskih učenika u zasebne razrede i dalje nastavlja. Sredinom 2022. godine su nam škole koje pohađaju romski učenici dostavile podatke iz kojih proizlazi da ova praksa postoji u deset škola, od kojih je pola u Međimurju. Osim segregiranih razreda, dvije škole imaju potpuno segregirane područne škole, što znači da učenici koji ih pohađaju niti izvan nastave nemaju doticaj s djecom iz većinskog stanovništva, što nedvojbeno onemogućuje njihovu integraciju.

Dok se, gledano na razini pojedinačne škole, formiranje zasebnih razreda često opravdava većim brojem romskih u odnosu na učenike iz većinskog stanovništva, naša analiza pokazala je kako u nekim školama udio romskih učenika koji pohađaju segregiranu nastavu premašuje udio romskih učenika u školi. Tako u OŠ Petrijanec, u kojoj je 32% romskih učenika, 70% ih pohađa segregirane razrede. U školama koje su nam dostavile prosjek ocjena po razredima, primjećuje se slabiji uspjeh u etnički segregiranim razredima, a mnoge škole ukazuju na napuštanje obrazovanja bez završetka osnovne škole s navršenih 15 godina. Tako je u školskoj godini 2020./21. čak 59 romskih učenika prekinulo obrazovanje. Značajan broj romskih učenika ne upisuje srednju školu, čak niti kada žive u urbanim sredinama, a vrlo su slabo uključeni i u izvannastavne aktivnosti. Nastavku obrazovanja sigurno ne doprinosi činjenica da u školama koje pohađaju uopće nema učitelja/profesora pripadnika romske nacionalne manjine.

Segregiranje romske djece u školama još je 2010. potvrđeno kao diskriminatorno od strane ESLJP-a u predmetu Oršuš i drugi protiv Hrvatske. U predmetu X i drugi protiv Albanije ESLJP je 2022. utvrdio diskriminaciju, unatoč tome što je Albanija navodila kako segregacija romske djece nije bila provedena s namjerom, te je utvrdio da je diskriminatorno i propuštanje brzog provođenja desegregacijskih mjera od strane države. Stoga, pored toga što segregacija jest diskriminacija i stoga zabranjena ZSD-om, a uzimajući u obzir da je obrazovanje jedan od ključnih preduvjeta za izlazak iz života u siromaštvu, ponovno preporučamo MZO-u da u suradnji sa školama i lokalnim zajednicama žurno izradi Akcijski plan desegregacije.

Preporuka 98. (ponovljena)
Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da u suradnji sa školama i lokalnim zajednicama žurno izradi Akcijski plan desegregacije učenika Roma

U kontekstu stanovanja, SDUOSZ je ukazao na poteškoće pri provedbi Operativnog programa za romsku nacionalnu manjinu, odnosno Godišnjeg programa za unapređenje životnih uvjeta romske nacionalne manjine za 2022. godinu, navodeći da je tijekom 2022. od ULJPPNM-a zaprimljeno ukupno 914 odluka o dodjeli pomoći, što je višestruko premašivalo raspoloživa sredstva za provedbu programa pa svi koji su zaprimili odluke nisu mogli biti uključeni u provedbu. SDUOSZ je naveo kako je u pripremi za donošenje programa za 2023. godinu predložio da se u provedbu uključi i dio korisnika koji nisu obuhvaćeni programom u 2022. godini, no nejasno je kako će biti obuhvaćeni korisnici koji se prijave i zadovolje uvjete u 2023. godini, ukoliko ne dođe do značajnog povećanja raspoloživih sredstava.

Tijekom 2022. nastavili smo pratiti probleme u stanovanju 40-ak Roma, među kojima je više od polovine djece, koji su živjeli na lokalitetu prepunom smeća i štakora u Strugama u Zagrebu, u neadekvatnim objektima, bez struje, s pristupom vodi tek sa jedne pumpe. Kako se njihova deložacija sa zemljišta u vlasništvu INA-e najavljivala od 2021. godine, Grad Zagreb ih je većinu u kolovozu privremeno smjestio u prihvatilište Crvenog križa Zagreb u Kosnici, a manji dio u Hostel Arenu, dok su neki smještaj pronašli sami. Tako je spriječeno moguće razdvajanje obitelji uslijed deložacije, jer se radilo o osobama koje same nisu mogle osigurati adekvatno stanovanje te unatoč zadovoljavanju imovinskog kriterija, zbog administrativnih prepreka, uključujući tumačenje uvjeta dugotrajnog prebivanja, nisu mogli konkurirati za najam gradskih stanova. Njihovo smještanje u Kosnicu i Arenu je bilo dobrodošlo, no riječ je o privremenom rješenju te Gradu Zagrebu ostaje osmisliti dugoročno rješenje, koje će odgovarati individualnim potrebama obitelji.

Tijekom ljeta posjetili smo i Vrtni put u Zagrebu gdje u neadekvatnim uvjetima živi 60-ak osoba, među kojima je 40-ak djece. Grad je kroz godine ulagao u opremanje lokacije, no neplanski i nedovoljno. Gradu smo preporučili manje intervencije kako bi se poboljšali uvjeti života na lokaciji, poput odvoza nakupljenog smeća, postavljanja još jedne pumpe za vodu i slično, no niti nakon ponovljenih upita nismo dobili informacije je li to napravljeno. S obzirom da je stanovnicima Vrtnog puta potrebno osigurati adekvatne uvjete stanovanja, nastavit ćemo pratiti postupanja Grada, koja bi trebala biti definirana u Akcijskom planu Grada Zagreba za 2023.-2025. za provedbu NPUR-a, koji je u izradi.

Tijekom ljeta deložirane su romske obitelji, odnosno 30-ak osoba, među kojima su bila i djeca, s lokacije Nova Krasa u Novom Vinodolskom, na čije smo neprimjerene uvjete stanovanja i potrebu osiguravanja primjerenijeg smještaja ukazivali godinama. Unatoč preporukama da im se pronađe primjereni smještaj, komunalno društvo u vlasništvu gradova Novog Vinodolskog i Crikvenice te Vinodolske Općine je 2020. godine pokrenulo ovršni postupak iseljenja obitelji koje ondje borave desetljećima. Krajem lipnja 2022. godine obitelji su deložirane uz angažman policijskih službenika, uključujući interventnu policiju, te su se u najtoplijem dobu godine, u kojemu su oboreni višegodišnji temperaturni rekordi, našle bez osobnih stvari pod vedrim nebom na nogometnom igralištu u blizini lokacije na kojoj su do tada živjele. Objekti u kojima su stanovali su odmah po njihovu iseljenju srušeni, a pučka je pravobraniteljica pokušala koordinirati i posredovati između tijela lokalne, regionalne i državne vlasti, kako bi im se pronašao nužni smještaj, ali i osiguralo dugoročno rješenje, u čemu su aktivno sudjelovali i zastupnik romske nacionalne manjine i Savez Roma Kali Sara.

Preporuka 99.
Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osiguraju dostatna sredstva u okviru godišnjih programa za unapređenje životnih uvjeta romske nacionalne manjine
Preporuka 100.
Gradu Zagrebu, da osmisli dugoročno rješenje stanovanja romskih obitelji sa Struga, u skladu s potrebama obitelji

Ovaj slučaj je pokazao nedorečenost odredbe čl. 291. st. 3. ZSS-a, kojom je određeno da su u kriznim situacijama, kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj, JLP(R)S dužne osigurati im smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji. Situacija u Novom Vinodolskom je pokazala da podijeljena odgovornost između županije i lokalne jedinice o obvezi osiguravanja zamjenskog smještaja nije adekvatna, o čemu više pišemo i u dijelu o pravu na adekvatno stanovanje. S obzirom da Novi Vinodolski nije raspolagao smještajnim jedinicama na svom području, radi pronalaska slobodnih stanova na području Novog Vinodolskog ili PGŽ-a obratili smo se MPUGDI-u. Iako je MPUGDI u kratkom roku ponudilo useljive državne stanove na području Grada Rijeke, PGŽ i Grad Novi Vinodolski nisu primjereno ispunili svoje obveze propisane ZSS-om. Naime, PGŽ-u smo preporučili da u što kraćem roku podnese zahtjev za raspolaganjem stanovima u državnom vlasništvu na području grada Rijeke radi osiguranja smještaja ovim obiteljima, što je PGŽ odbila učiniti. Prema informacijama koje su nam dostupne, Grad Novi Vinodolski je s obiteljima s Nove Krase sklopio sporazume na osnovi kojih su im isplaćena novčana sredstva za najam nekretnina za stanovanje, no prema navodima deložiranih osoba Grad im je postavio uvjet da se iznajmljeni stanovi nalaze izvan Novog Vinodolskog.

 

Srbi

Popis stanovništva proveden 2021. godine pokazao je da se 123.892 građanina izjasnio kao Srbi, odnosno 3,2% ukupnog stanovništva. Pri tome su neki mediji značajan pad broja pripadnika ove nacionalne manjine dočekali kao pozitivnu vijest, što ukazuje da u dijelu društva prema Srbima i dalje postoje predrasude.

Istraživanje provedeno 2022. među mladima rođenim od 1992. do 2004. godine, pokazalo je da bi ih 55% zakonom zabranilo ćirilicu u Vukovaru. Netrpeljivost prema Srbima ogleda se i na društvenim mrežama, a u 2022. godini osobito se istaknuo oglas za zapošljavanje u kojem je vlasnik ugostiteljskog obrta naveo da ne prima „pakistance, bangladeštance i četnike iz Niša“.

Javno smo reagirali istaknuvši da je biranje radnika po boji kože i etničkoj pripadnosti protuzakonito, s obzirom da se zabrana diskriminacije, suprotno čestim zabludama, odnosi i na vlasnike obrta, tvrtki i drugih djelatnosti te da je protuzakonito birati klijente i zaposlenike prema boji kože, etničkoj pripadnosti, nacionalnom podrijetlu ili drugoj osnovi iz ZSD-a.
Umiješali smo se na strani tužiteljice u parnični postupak u kojemu je na osnovnoj školi kao tuženiku da dokaže da tužiteljicu nisu diskriminirali zbog njenog srpskog podrijetla kada su je godinama zapošljavali privremeno kao tzv. zamjenu, a kada bi se otvorila mogućnost zapošljavanja na neodređeno, prednost bi bila dana kandidatima koji nisu srpskog podrijetla.
I dalje se sanira i obnavlja električna mreža na područjima naseljenima srpskim povratničkim stanovništvom koja su tijekom i nakon Domovinskog rata ostala bez električne energije. Međutim, još je potrebno re-elektrificirati preko 1.000 kućanstava, najčešće u rijetko naseljenim i dislociranim naseljima nekad ratom zahvaćenih područja, odnosno vratiti priključke koji su ranije postojali. Zbog ograničenih sredstava, ali i složenog i dugotrajnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, godišnje se priključi samo 80-ak kućanstava. Udruge navode da se od vlasnika kuća koje se nakon obnove ponovno priključuju neosnovano traži uplata novčanih iznosa. Tako smo postupali u predmetu u kojemu je vlasnik uplatio traženi iznos, a tek nakon naše intervencije mu je naplaćeni iznos vraćen.

Srpsko narodno vijeće (SNV) nas je obavijestilo i o nezakonitom postupanju djelatnika pojedinih poreznih uprava, koji nerijetko bivše nositelje stanarskog prava, mahom Srbe, pri otkupu stanova u kojima su stambeno zbrinuti obvezuju na plaćanje poreza na promet nekretnina, iako su od ove obveze oslobođeni prema čl. 13. t. 5. Zakona o porezu na promet nekretnina. Stoga Ministarstvu financija preporučamo da poreznim upravama dostave odgovarajuće naputke o primjeni ovog propisa na bivše nositelje stanarskog prava, kako bi se ubuduće izbjegla nezakonita naplata poreza.

Preporuka 101.
Ministarstvu financija, da poreznim upravama dostavi naputke o oslobođenju bivših nositelja stanarskog prava od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina pri otkupu stana u kojem su stambeno zbrinuti

SDUOSZ je nastavio s ranije spomenutom praksom provođenja učestalih terenskih provjera bivših nositelja stanarskih prava i načina korištenja stanova u kojima su stambeno zbrinuti, a udruge i dalje ukazuju da su ove provjere u disparitetu s provjerama drugih korisnika stambenog zbrinjavanja. Budući da nam SDUOSZ nije mogao navesti koliko se od 2.925 terenskih provjera korištenja stanova tijekom 2022. godine odnosilo na bivše nositelje stanarskih prava, a koliko na druge korisnike, ponavljamo preporuku da se započne s vođenjem evidencija koje će omogućiti iskazivanje takvih podataka. Tim više jer terenske provjere i s njima povezani postupci otkaza ugovora o najmu mogu imati dalekosežne posljedice na ljudska prava bivših nositelja stanarskog prava, kako je pokazao slučaj bivšeg nositelja stanarskog prava iz Siska, kojemu je nakon terenskih provjera SDUOSZ-a otkazan ugovor o najmu, odjavljeno prebivalište i oduzeta osobna iskaznica. Povodom toga je PGP Sisak pokrenuo upravni spor, a Ustavni sud je Odlukom U-III-1265/2020 od 12. srpnja 2022. jednoglasno zaključio da je ovom bivšem nositelju stanarskog prava povrijeđeno pravo na slobodu kretanja i biranje boravišta zajamčeno čl. 31. st. 1. Ustava RH i čl. 2. st. 1. Protokola broj 4. EKLJP.

 

Migranti

RH nema migracijsku politiku ili strategiju, no njezina izrada se najavljuje. Istovremeno, niti u 2022. godini nije donesen Akcijski plan za integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, iako je prethodni istekao još 2019. godine. Iako je radna skupina za integraciju izradila prijedlog novog

Akcijskog plana u srpnju 2021. godine, do trenutka izrade ovog Izvješća on nije upućen u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Stoga preporučamo što skoriju interdisciplinarnu izradu migracijske politike, uz uključivanje predstavnika migrantskih zajednica u RH, kao i usvajanje Akcijskog plana za integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Kao pozitivan primjer navodimo Grad Zagreb, koji je u siječnju 2022. godine usvojio Akcijski plan za integraciju tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu, čime je postao prva JLP(R)S koja je donijela ovakav dokument.
2022. godine države članice EU su po prvi puta aktivirale Direktivu o privremenoj zaštiti, koja omogućava EU da kolektivno primijeni vremenski ograničeni sustav zaštite unaprijed određenoj skupini izbjeglica u masovnom dolasku, u konkretnom slučaju prema osobama koje dolaze iz Ukrajine – državljanima, osobama bez državljanstva ili državljanima trećih zemalja, koji su zakonito boravili ili ostvarivali pravo na međunarodnu zaštitu u Ukrajini, o čemu više pišemo u poglavlju o osobama raseljenim iz Ukrajine. To je ujedno pokazalo i značajno različit odgovor EU na dolazak raseljenih iz Ukrajine u odnosu na dolazak izbjeglica iz Sirije, Afganistana i drugih zemalja zahvaćenih konfliktima 2015. godine. Naime, iako su tada mnogi ukazivali da bi bilo važno aktivirati ovu Direktivu, to nije bilo učinjeno.

O prihvatu osoba raseljenih iz Ukrajine pišemo u posebnom poglavlju, no navodimo da OCD-i navode kako postoje razlike u pristupu pravima za osobe raseljene iz Ukrajine i za druge izbjeglice odnosno osobe pod međunarodnom zaštitom. Tako ističu razlike u provođenju pripremne nastave hrvatskog jezika za djecu pod međunarodnom zaštitom, za koju se prethodno mora pribaviti odobrenje MZO-a, što ponekad traje mjesecima, u odnosu na pripremnu nastavu hrvatskog jezika za djecu raseljenu iz Ukrajine, koja se organizira u roku od nekoliko dana.
S obzirom na važnost učenja jezika za integraciju, neosiguravanje dostatnih mogućnosti učenja hrvatskog jezika za migrante je jedna od većih prepreka uspješnoj integraciji u hrvatsko društvo. U 2022. godini MUP je raskinuo ugovor s MZO-om financiran kroz Fond za azil, migracije i integraciju, kroz koji se organizirao tečaj hrvatskog jezika. Prema navodima MUP-a, ugovor je raskinut jer ga je MZO koristilo protivno načelima dobrog financijskog upravljanja i pravilima struke. Dodatno, tečajevi hrvatskog jezika, kada se provode, organiziraju se samo na razini A1 i A2, dok se za obavljanje poslova te za dobivanje državljanstva traži B2 razina. Stoga preporučamo MUP-u i MZO-u da što skorije iznađu način financiranja i provođenja prilagođenih tečajeva hrvatskog jezika razine B za osobe pod međunarodnom zaštitom.

Preporuka 102.
Vladi Republike Hrvatske, da što skorije usvoji migracijsku politiku kao i da usvoji Akcijski plan za integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom
Preporuka 103.
Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da žurno organiziraju prilagođene tečajeve hrvatskog jezika razine B1 i B2 za osobe pod međunarodnom zaštitom

Nadalje, člankom 70. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisano je da osobe pod međunarodnom zaštitom imaju pravo na osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao hrvatski državljani. No, u visokom obrazovanju to je teško provedivo jer se od osoba pod međunarodnom zaštitom očekuje da se prijavljuju na studij kao svaki drugi stranac, ne uzimajući u obzir posebne okolnosti u kojima se nalaze i status, a osobito im je teško upisati studije koji nemaju predviđenu kvotu za strance.

OCD-i ukazuju i na prepreke u bankarskom sustavu, odnosno diskriminatorne prakse prema tražiteljima i osobama pod međunarodnom zaštitom u različitim vrstama bankarskog poslovanja (otvaranje računa, isplata i slično), jer ih se prepoznaje isključivo kao državljane trećih zemalja. Zbog toga im se ograničava pristup uslugama, odnosno traži dokumentacija poput podatka o stalnoj adresi u državi podrijetla ili važeće putovnice država njihova podrijetla, koje ne posjeduju. Iako su, na osnovi našeg postupanja, postignuti određeni pomaci pa nekoliko najvećih banaka omogućava identifikaciju na osnovu dozvola boravka i iskaznica tražitelja međunarodne zaštite, i dalje ove osobe ponekad imaju poteškoća pri otvaranju bankovnih računa i dobivanja drugih bankovnih usluga, na čemu ćemo nastaviti raditi.

U RH je sve veći broj stranih radnika kojima se nastoji nadoknaditi nedostatak radne snage. Tako je u 2022. godini izdano preko 125.000 dozvola za rad stranih radnika, od kojih su mnogi iz udaljenih zemalja, o čemu više pišemo u poglavlju o pravu na rad. Međutim, javne politike usmjerene ka njihovoj integraciji u društvo izostaju, a nije određeno niti tijelo javne vlasti koje bi trebalo koordinirati te aktivnosti. Nedostaje tečajeva hrvatskog jezika, kao i informacija o raspoloživim načinima zaštite prava, kako povezanih uz rad, tako i drugih. Mnogi su nerijetko i primjetno drugačiji pa je za očekivati i da su češće izloženi predrasudama i diskriminaciji, zbog čega ih je nužno osnažiti.

Iako za sada nemamo veliki broj pritužbi na diskriminaciju stranih radnika, naše Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije iz 2022. ukazuje da preko 50% ispitanika misli da je diskriminacija u RH najraširenija upravo u području rada i zapošljavanja, a boja kože ili rasa s 21,8% je među najraširenijim osnovama. Stoga je potrebno posvetiti dodatnu pažnju preveniranju rasne ili etničke diskriminacije stranih radnika, tim više jer mogu biti izloženi diskriminaciji temeljem jezika, etničke pripadnosti i imovnog stanja.

Tijekom 2022. godine OCD-i su nas obavijestile o nekoliko slučajeva u kojima se sumnja na diskriminatorno postupanje prema migrantima u javnom autobusnom i željezničkom prometu, odnosno na njihovo rasno profiliranje od strane policije. Ispitni postupci su još u tijeku.
Građani i OCD-i ukazivali su kako je tijekom ljeta 2022. godine postalo sve vidljivije kretanje migranata kroz područje RH, a njihova prisutnost povećala se i na javnim prostorima. Osobito su se okupljali na kolodvorima u Zagrebu i Rijeci te okolici Pazina, Buja i drugih istarskih gradova u blizini državne granice. Tako je Grad Pazin naveo da je u rujnu 2022. godine postao jedna od točaka na ruti velikog broja migranata koji su nastojali doći do Slovenije i Italije. Iako su bili u tranzitu, dio ih se na jednu noć zadržavao u gradskom središtu, spavajući na javnim površinama ili u praznim objektima. Grad je ukazao na nelagodu dijela stanovnika Pazina, koji se nisu osjećali sigurnima na mjestima kojima uobičajeno šetaju, rekreiraju se, igraju i slično. Stoga je policija u dogovoru s Gradom obavljala pojačan nadzor, a gradonačelnica je javno pozvala stanovnike na strpljenje, oprez, ali i razumijevanje, no nisu poduzete mjere kojima bi se migrantima olakšao ovaj, ma koliko kratak, boravak u Pazinu.

Preporuka 104.
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da putem svoje internetske stranice i u tiskanom obliku (brošure i letci) učini dostupnim na više jezika informacije stranim radnicima o pravima u različitim sustavima

Potaknut skupinom samoorganiziranih građana, Grad Rijeka je ipak reagirao drugačije te je započeo suradnju s lokalnim dionicima kako bi se u blizini željezničkog kolodvora postavio humanitarni punkt na kojem se mogao pojesti kuhani obrok i obaviti higijenske potrebe. Slično je postupio i Grad Zagreb, također postavivši punkt u blizini željezničkog kolodvora. Ovo su primjeri dobre prakse, no ipak nedostatne za ljude kojima je bila potrebna lokacija na kojoj bi mogli boraviti više dana, kako ne bi morali spavali u napuštenim i opasnim mjestima.

Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022.:

Prava nacionalnih manjina, Prava raseljenih osoba iz Ukrajine, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Diskriminacija pri zapošljavanju i na radu, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Sloboda izražavanja, Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi, Percepcija diskriminacije, osobno iskustvo i neprijavljivanje, Tražitelji međunarodne zaštite i iregularni migranti i Pravosuđe.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.