Tijekom 2019. nastavili smo zaprimati pritužbe građana na diskriminaciju temeljem imovnog stanja, ponajviše u područjima rada i zapošljavanja, pristupa dobrima i uslugama te članstvu u organizaciji regulirane profesije. U većini slučajeva ukazivali su na višestruku ili intersekcijsku diskriminaciju, jer se imovno stanje pojavljivalo uz neku drugu diskriminacijsku osnovu. Tako su nam se obraćali umirovljenici, nezaposlene osobe te zatvorenici na izdržavanju kazne zatvora, ali i drugi pritužitelji, koji su ukazivali na naizgled neutralne propise za koje su smatrali da ih temeljem imovnog stanja stavljaju u nepovoljniji položaj. Ipak, s obzirom na mali broj pritužbi, očito je da građani još uvijek u nedovoljnoj mjeri znaju da je u hrvatskom antidiskriminacijskom pravu imovno stanje samostalna diskriminacijska osnova te koji su mehanizmi zaštite.
Marginalizirane skupine građana često nisu upoznate s postojanjem sustava BPP-a, a informatički nepismeni teško dolaze do informacija o svojim pravima. Primjerice, korisnicima koji žive u Kninu je sekundarna BPP praktički onemogućena, jer je odvjetnicima iz Šibenika zbog putnih troškova neisplativo dolaziti na sud u Knin, a među odvjetnicima iz Knina nema pružatelja sekundarne BPP. Osobe slabijeg imovnog stanja koje su žrtve nepovoljnijeg postupanja temeljem bilo koje druge osnove pored toga su zbog neefikasnog sustava BPP-a, odnosno radi nemogućnosti pristupa sudu i učinkovitoj pravnoj zaštiti, istodobno diskriminirani i temeljem imovnog stanja.
Zapošljavanje
Više nam se građana slabijeg imovnog stanja pritužilo radi natječaja za zapošljavanje u kojima je posjedovanje osobnog vozila bio uvjet za zasnivanje radnog odnosa, primjerice kandidat na natječaju za radno mjesto agenta za prodaju nekretnina na neodređeno vrijeme, zbog oglasa na stranicama HZZ-a u kojem je bila istaknuta samo mogućnost korištenja osobnog vozila. No, u ispitnom postupku je utvrđeno kako je posjedovanje osobnog vozila bio odlučujući uvjet zapošljavanja pa smo poslodavcu preporučili formiranje nediskriminatorne poslovne politike prilikom zapošljavanja.
Naime, kako na stranicama HZZ-a, sukladno našim preporukama, nije moguće objaviti natječaj u kojem je posjedovanje osobnog vozila uvjet, jer je to diskriminatorno temeljem imovnog stanja, poslodavci u natječaju navode korištenje osobnog vozila samo kao mogućnost, ali tijekom postupka eliminiraju kandidate koji vozilo nemaju. Tako su samo tijekom 2019. objavljena 542 ovakva oglasa. Iako svjesni problema s kojima se na tržištu susreću mali i srednji poduzetnici, opravdanja financijskim ili upravljačkim razlozima ili zbog postizanja više razine konkurentnosti, oni nisu izuzetak od zabrane diskriminatornog postupanja.
Kao i prošlih godina, građani su se prituživali i na postavljanje nedopuštenih pitanja na razgovorima za posao, između ostalih i onih o imovnom stanju, primjerice o financijskom stanju obitelji, gradskoj četvrti u kojoj žive i slična, koja nisu u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta. Obzirom da razgovori za posao nisu snimani te nema drugih svjedoka, a poslodavci to negiraju, nakon provođenja ispitnog postupka pritužitelje upućujemo na sudsku zaštitu.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja pokušava se radno aktivirati i socijalno uključiti ciljane kategorije teško zapošljivih osoba u nepovoljnom socioekonomskom položaju, a tijekom 2019. u takve je mjere uključen gotovo isti broj osoba kao i 2018., njih 36.926. Kada govorimo o marginaliziranim skupinama na tržištu rada, zaposleno je 929 osoba bez škole i nezavršene osnovne škole, 5.063 osobe sa završenom osnovnom školom, 7.213 osoba starijih od 50 godina, 330 Roma, a radi zapošljavanja je iz evidencije HZZ-a odjavljeno 28 beskućnika te 2.032 korisnika ZMN-a. Građani su o postojanju ovih mjera, osim putem službenih internetskih stranica HZZ-a te različitih društvenih mreža, informirani i putem oglasnih ploča, regionalnih ureda i ispostava, zaposlenih savjetnika te info telefona, što je dobra praksa s obzirom da često nemaju pristup računalima i pametnim telefonima ili nisu informatički pismeni.
Projekt Zaželi
MRMS je i ove godine nastavilo provedbu projekta Zaželi kao primjera mjere pozitivne akcije usmjerene ostvarivanju stvarne jednakosti osoba u nepovoljnijem položaju na tržištu rada, sufinanciranog iz ESF-a u vrijednosti od više od milijardu kuna. Ove smo godine zaprimali manje pritužbi kandidatkinja vezanih uz postupke zapošljavanja, ali ih je bilo o nepravilnostima i diskriminatornim postupanjima u provedbi projekta.
Vezano uz našu prošlogodišnju preporuku za izradu jasnih i nedvosmislenih kriterija za ocjenjivanje pojedinačnih prijava radi transparentnog zapošljavanja, MRMS smatra da je za zadovoljenje uvjeta za zapošljavanje dovoljno samo da se radi o nezaposlenim ženama s najviše završenom srednjom školom i prijavom na HZZ, te da bi detaljnije smjernice bile neprikladne za ostvarivanje ciljeva projekta. Lokalne se zajednice nije htjelo ograničiti u odabiru kandidatkinja, već im je uz zadovoljenje ta dva uvjeta dana samo okvirna smjernica ranjivih skupina žena, uz slobodu da sami odrede koje su u većoj potrebi za poslom, ovisno o specifičnosti regija i lokalnih potreba. Također, od objave Poziva za dostavu projektnih prijedloga do početka provedbe projekta prolazi određeno vrijeme, pa MRMS tvrdi kako bi pobliže određivanje ranjivih skupina moglo djelovati ograničavajuće, budući da ih definiraju trenutna kretanja na lokalnom tržištu rada.
Preporukom smo MRMS-u ukazali i na nejasnoće i pogrešne predodžbe prilikom tumačenja ciljnih skupina kandidatkinja koje na natječaju imaju prednost, što na uvodnim konferencijama nije bilo istaknuto na odgovarajući način. Stoga je pozitivno što su tijekom 2019. uložili veće napore prilikom informiranja prijavitelja o važnosti jasnije komunikacije prema kandidatkinjama, kao i nužnosti obrazloženog pisanog odgovora u slučaju neuvažavanja pojedine prijave.
Udruga za razvoj i bolji život Roma iz Siska tijekom 2019. započela je provedbu prvog projekta Zaželi u romskoj zajednici, zaposlivši šest Romkinja koje brinu o 24 korisnika u nepovoljnijem položaju. Dio preporuke o nužnosti prikupljanja podataka o pripadnosti kandidatkinja preporučenim ugroženim skupinama nije prihvaćen, međutim, prikupljanje i analiza takvih podataka doprinijela bi o cjeni o uspješnosti njihovog uključivanja na tržište rada.
Članstvo i djelovanje u organizacijama
Još smo 2009. godine, na samom početku primjene ZSD-a, provodili ispitni postupak zbog naplate visokog iznosa upisnine u Imenik odvjetnika pravnicima koji nisu bili odvjetnički vježbenici u kontinuitetu. Tada smo Hrvatskoj odvjetničkoj komori preporučili da Odluka o utvrđivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika bude troškovno opravdana te uzima u obzir potrebu za jednakosti kandidata za upis, neovisno o njihovom imovnom stanju. Kako smo tijekom prošle godine ponovno zaprimili pritužbu na visoke iznose upisnine, a ranija preporuka nije bila prihvaćena, HOK-u smo ponovo ukazali na potrebu fleksibilnijeg određivanja visine upisnine, ovisno o imovnom stanju.
Naime, već sam iznos od 37.500 kuna prema Odluci o utvrđivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, može djelovati odvraćajuće za pojedine pravnike u odabiru odvjetništva kao profesije, no HOK je ustrajna u stavu da autonomija njihova odlučivanja počiva na samostalnosti i neovisnosti odvjetništva kao profesije te da je iznos određen u skladu s aktivnostima iz nadležnosti Komore. Ipak, pozitivno je da je kandidatima slabijeg imovnog stanja dana mogućnost podnošenja molbe za oslobođenje, odgodu ili obročno plaćanje upisnine, koju razmatra Izvršni odbor komore, no ta mogućnost, kao i uvjeti za donošenje ove odluke, trebaju biti jasno istaknuti na službenim stranicama HOK-a, kod ostalih uvjeta za podnošenje zahtjeva za upis u Imenik odvjetnika.
PREPORUKE:
1. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, da nastavi s edukacijom dionika na tržištu rada, naročito poslodavaca, o diskriminaciji temeljem imovnog stanja u postupcima zapošljavanja;
2. Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, da po završetku provedbe Programa Zaželi prikupi podatke o ukupnom broju zaposlenih žena, razvrstane po preporučenim ciljanim skupinama;
3. Hrvatskoj odvjetničkoj komori, da istakne mogućnost prilaganja molbe za oslobođenje, odgodu ili obročno plaćanje upisnine prilikom upisa u Imenik odvjetnika.
Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.
Nejednak regionalni razvoj s posebnim osvrtom na ruralna područja
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Sastanak Mreže neovisnih institucija nadležnih za pritužbe na policiju
Rasprava o važnosti antikorupcijskih politika
Direktiva EU o održivom poslovanju – uloga poslovne zajednice u zaštiti ljudskih prava i okoliša
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
Javni natječaj za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme u Ured pučke pravobraniteljice