* Napomena: Čitate poglavlje iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u ožujku 2024. Cijelo Izvješće možete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Više o temama vezanima uz rad možete doznati i u drugim poglavljima Izvješća, u popisu na dnu ove stranice.

Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:


Tijekom 2023. godine radnici su se u području rada i zapošljavanja najčešće obraćali zbog diskriminacije temeljem dobi, zdravstvenog stanja, obrazovanja, članstva u sindikatu, etničke pripadnosti, nacionalnog podrijetla te političkog ili drugog uvjerenja. Uz navode o diskriminaciji, često su ukazivali i na druge povrede prava iz radnog odnosa, nezakonita postupanja poslodavca te narušene međuljudske odnose.

 

Diskriminacija pri zapošljavanju

Diskriminacija je zabranjena u brojnim područjima društvenog života, uključujući i područje rada i zapošljavanja, a zabrana se odnosi na sve pravne i fizičke osobe. ZSD taksativno navodi iznimke od zabrane diskriminacije, koje se trebaju restriktivno tumačiti.

Tako se, između ostalog, ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se obavlja u takvim uvjetima da karakteristike povezane s nekom od diskriminacijskih osnova predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla. Pritom, svrha koja se time želi postići mora biti opravdana i uvjet odmjeren.

Uvjetovanje zapošljavanja kojim se unaprijed isključuju osobe određene životne dobi, spola ili neke druge karakteristike iz ZSD-a, ukoliko ne predstavlja ranije navedenu iznimku, jest diskriminatorno, neovisno o namjeri poslodavca. Stoga smo i 2023. godine, kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, upućivali poslodavce u sadržaj i učinke ZSD-a te upozoravali na štetne posljedice diskriminatornog postupanja.

Postupali smo po pritužbi na oglas za zapošljavanje u trgovini s obućom kojim se tražila djelatnica s iskustvom rada u butiku, u dobi od 40 do 60 godina. Budući da su ovako postavljenim uvjetima isključene druge dobne skupine i muškarci, što je diskriminatorno, upozorili smo poslodavca da sadržaj oglasa mora biti usklađen s odredbama ZSD-a.

Postupali smo i po oglasu kojim poslodavac za radno mjesto administrativni/a djelatnik/ca kao uvjet za zapošljavanje traži 25 godina radnog iskustva. Ovakvo uvjetovanje zapošljavanja može biti diskriminatorno po dobi, ukoliko isto nije stvarni i odlučujući uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta, s obzirom da se eliminiraju osobe s kraćim iskustvom te time i mlađi kandidati. To je potvrdio i sam poslodavac koji je u medijima naveo da želi zaposlenike iznad 50 godina, ukazujući da je zapošljavao mlade osobe, no da bi one kod njega kratko radile.

U nekim diskriminatornim oglasima poslodavci su iskazivali namjeru zaposliti radnike određenog rasnog ili etničkog podrijetla, a u nekima se isključivalo osobe određenog podrijetla. U pojedinima je nuđeno zapošljavanje stranih radnika uz popust, odnosno po nižoj cijeni, o čemu više pišemo u dijelu o stranim radnicima. Tijekom 2023. godine intenzivirana je ovakva praksa oglašavanja, a kako je dio takvih oglasa objavljivan posredstvom HZZ-a, isti bi trebao upozoriti poslodavce na karakter oglasa te ih ne objavljivati na svojim stranicama.

Preporuka 20.

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, da ne objavljuje oglase za zapošljavanje koji imaju diskriminatoran sadržaj po Zakonu o suzbijanju diskriminacije

Diskriminacija u području rada

Ranijih godina smo ukazivali da pojedini privatni poslodavci ne isplaćuju dodatke na plaću radnicima odsutnima zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema navodima sindikata, jedna međunarodna kompanija isplaćuje bonus radnicima koji nisu izostali s posla zbog bolovanja te onima koji su koristili godišnji odmor u trajanju do tjedan dana, ukazujući na diskriminaciju pojedinih radnika, primjerice temeljem zdravstvenog stanja.

Također, po pritužbi protiv vlasnika trgovačkog lanca zbog neisplate dijelu radnika stimulacije, regresa i božićnice, utvrdili smo sumnju na diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja. Naime, poslodavac navedene iznose nije isplaćivao radnicima koji su zbog bolovanja bili odsutni više od pola mjeseca, obrazlažući da se radi o nagrađivanju aktivnog i efektivnog rada, kao i da nagrade nije isplaćivao odsutnima jer nisu doprinijeli poslovnom rezultatu. Poslodavcu smo ukazali da nagrađivanje radnika ne smije rezultirati nepovoljnim učinkom prema određenim skupinama radnika temeljem neke od diskriminacijskih osnova te radna učinkovitost nije nužno uvjetovana s brojem dana prisutnosti na poslu.

Sumnju na diskriminaciju na temelju pogrešne predodžbe o zdravstvenom stanju utvrdili smo u slučaju pritužiteljice zaposlene u državnoj službi koja je podnijela zahtjev za premještaj. Zbog ozljede koju je ranije pretrpjela na radu, poslodavac je od nje, za razliku od drugih kandidata za premještaj, zatražio dodatnu liječničku dokumentaciju kako bi odlučio hoće li ju uopće uputiti na liječnički pregled.

Pritužiteljici je u konačnici utvrđena zdravstvena sposobnost, no radno mjesto je već bilo popunjeno kandidatima koji su prije nje upućeni na zdravstveni pregled, iako je ona zahtjev za premještaj predala prije njih. Poslodavca smo upozorili na moguće diskriminatorne učinke ovakvog postupanja te preporučili da pri upućivanju na liječnički pregled ujednačeno postupa prema svima, poštujući postupak propisan posebnim aktima.

Obratili su nam se i radnici kojima je zbog dugotrajnog bolovanja onemogućeno korištenje dijela godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine nakon 30. lipnja tekuće godine. Naime, istima je prema ZOR-u omogućeno da godišnji odmor u cijelosti ili dijelom nekorišten u godini u kojoj je stečen, iskoriste po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. Pritom su ukazali da je prema ZOR-u radnicima koji se vraćaju na rad nakon rodiljnog/roditeljskog i posvojiteljskog dopusta te dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, iznimno omogućeno korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine i nakon 30. lipnja, odnosno do 31. prosinca tekuće godine.

Stoga smo od MRMSOSP-a zatražili da nas obavijesti o razlozima različitog reguliranja prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu za ove kategorije radnika. Obaviješteni smo da je ovakvo uređenje rezultat dogovora sa socijalnim partnerima, no da će institut prava na godišnji odmor biti tema razmatranja u sljedećim izmjenama ZOR-a. Smatramo da je potrebno razmotriti ujednačavanje položaja radnika koji iz opravdanih razloga nisu mogli koristiti godišnji odmor do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Sindikat koji djeluje u osnovnim školama ponovno je ukazao na probleme onih koji rade na određeno vrijeme zamjenjujući privremeno odsutne zaposlenike, primjerice one na rodiljnom ili roditeljskom dopustu ili bolovanju. Pritužuju se sindikatu da im škole ne isplaćuju božićnicu i regres jer im ugovori o radu ističu neposredno prije školskih praznika te škole s njima ponovno sklapaju ugovore početkom slijedećeg polugodišta ili školske godine.

Preporuka 21.

Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da školama da naputak da se ugovori o radu na određeno vrijeme, radi zamjene zaposlenika za vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta, bolovanja ili drugih razloga odsutnosti s posla, sklapaju bez prekida za vrijeme školskih praznika

Prema podacima HZZ-a i u 2023. godini se broj nezaposlenih učitelja povećao za vrijeme ljetnih mjeseci te su u nepovoljnijem položaju osobe u dobi od 25 do 34 godine. Tako je na HZZ-u u ožujku 2023. godine bilo prijavljeno 132 nezaposlena učitelja i nastavnika ove dobi kojima je radni odnos prestao istekom ugovora o radu, dok je njihov broj u srpnju 2023. godine porastao na 1.013. U očitovanjima koje smo zaprimili, ravnatelji su ukazali da tako sklapaju ugovore o radu prema naputku resornog ministarstva te da za vrijeme školskih praznika nema potrebe za zamjenama jer se nastava ne održava. S tim u svezi smo više puta bezuspješno tražili očitovanje MZO-a.

Postupali smo i po pritužbama na diskriminaciju radnika zbog članstva u sindikatu. Tako smo zaprimili pritužbu sindikata da se na zaposlenike trgovačkog lanca vrše pritisci kako bi istupili iz sindikata. Navedeno se manifestira pozivanjima na razgovor s nadređenima, prijetnjom neisplate stimulacija ili otkazima te traženjem da se ispišu iz sindikata i dostave ispisnicu, što djeluje odvraćajuće i na druge zaposlenike da pristupe sindikatu. Povodom ovih navoda pokrenuli smo ispitni postupak koji je u tijeku.

 

Strani radnici (državljani trećih zemalja)

„Zdravo!  Ja sam K.B.. i K. D. su državljani Uzbekistana u trenutku kada se nalazimo u državi Hrvatskoj u gradu … , naša snimljena izjava kaže da je građevinska tvrtka više od mjesec dana korištenja nas za rad ne plaća nam obračune.  prema ugovoru, morali smo izraditi i dobiti naše obračune do 3. kolovoza, ali oni nisu ispunili svoje obveze, mi smo kao oštećeni bili prisiljeni prijaviti prava povrede, tražim od vas da poduzmete mjere protiv ove tvrtke… Nadajmo se da će istina izaći na vidjelo“ 

Nedostatak domaće radne snage, osobito u graditeljstvu i ugostiteljstvu, sve češće se nadoknađuje stranim radnicima državljanima trećih zemalja. S druge strane, dio domaćih kvalificiranih radnika radi veće plaće i boljih uvjeta rada odlučuje se za rad u inozemstvu. Do prije nekoliko godina u RH su uglavnom dolazili raditi radnici iz susjednih zemalja, dok zadnjih godina u sve većem broju dolaze radnici iz udaljenijih zemalja, odnosno iz Azije i Afrike.

Dolazak i prisutnost stranih radnika ima značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, kao i društvo u cjelini, jer popunjavajući slobodna radna mjesta omogućuju dostupnost roba i usluga za kojima postoji potražnja te potiču gospodarski rast i razvoj.

Prema podatcima MUP-a tijekom 2023. godine izdano je 172.499 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja, 48.378 ili 38,98% više nego 2022. godine, od kojih je 112.981 za novo zapošljavanje, 40.660 produljenja ranije izdanih dozvola, a 18.858 je dozvola za sezonske radnike.

Najviše stranih radnika zaposleno je u graditeljstvu (68.912), nakon čega slijede turizam i ugostiteljstvo s 45.868 stranih radnika. Najviše ih je iz Bosne i Hercegovine (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9.922), Bangladeša (8.749), Turske (5.067) i Albanije (4.244).

Broj stranih radnika iz trećih zemalja prema državljanstvu

Najčešća zanimanja za koja su u 2023. godini izdane dozvole za boravak i rad su: radnik/ca visokogradnje, konobar/ica, kuhar/ica, pomoćni kuhar/ica, zidar/ica, radnik/ca niskogradnje, čistač/ica, sobar/ica, pomoćni konobar/ica, tesar/ica. U usporedbi s 2022. godinom broj dozvola za zanimanje radnik/ca visokogradnje povećan je s 5.602 na 32.454; konobar/ica sa 6.840 na 24.979; kuhar/ica sa 4.971 na 20.211; a za zanimanje zidar/ica sa 7.895 na 19.200.

Tijekom 2023. godine obraćali su nam se strani radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Filipina, Bangladeša, Turske, Uzbekistana, Egipta i Indije, kao i oni koji u svojim pritužbama ili upitima nisu navodili zemlju porijekla.

Ukazivali su da su kod poslodavca radili bez dozvole za boravak i rad, da im nije isplaćena ugovorena ili obećana plaća, na isplatu dijela plaće „na ruke“, nezakoniti prekovremeni rad, uskratu prava na odmor, neisplatu naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor, neprijavljivanje ozljede na radu, neprijavljivanje nadležnim tijelima osiguranja, nesklapanje ugovora o radu, kao i na dugotrajnost postupka radi produljenja dozvole za boravak i rad od strane MUP-a.

Neki su ukazivali i na prijetnje te uvrede od strane poslodavca i/ili članova njegove obitelji, osobito kada bi zatražili isplatu dugovane plaće, kao i na oduzimanje i zadržavanje osobnih dokumenata (putovnice i/ili iskaznice za stranca) od strane poslodavca, uz prijetnje otkazivanjem smještaja koji im je osigurao.

Mediji su izvještavali o više filipinskih radnica koje su dale otkaz i javno istupile navodeći da ih je poslodavac, vlasnik lanca trafika, uznemiravao i kršio njihova prava, povodom čega je provedeno više inspekcijskih nadzora. Zaprimili smo i podnesak državljanina Bangladeša, poslanog i DORH-u i USKOK-u, u kojemu je ukazivao na kazneno djelo prijevare, odnosno da su on i još nekoliko njegovih sunarodnjaka uplatili 6.300 eura odgovornoj osobi poslodavca u RH radi ishodovanja dozvole za boravak i rad, no ona im nije ishodovana, a poslodavac im se prestao javljati.

Državljanka Turske nam se obratila zbog nerješavanja zahtjeva za produljenje dozvole za boravak i rad od strane MUP-a, koji je za nju podnio poslodavac. Zbog nedonošenja rješenja o produljenju prije isteka prethodne dozvole, nije imala važeću iskaznicu dozvole boravka, nužnu za putovanja izvan RH. Zbog toga je morala otkazati posjet obitelji u Turskoj i inozemna putovanja radi znanstvene suradnje. U konačnici joj je dozvola produljena te je riješen problem radi kojeg nam se obratila.

„Hello sir/madam,i am from India now I’m working in Croatia…our company boss refusing our salary because they need our passports.they told If you surrender the passport you will get salary on 15,if you don’t you will get end of month,me and some of my friends refused that and we asked for salary but they don’t agree that and yesterday we went police station raised complaint against them and I know they will fire us but we need salary because my family situation is very bad I have to interest of dept, bank loan payments, payback settlements everything depends on this salary and I don’t know what to do we are helpless now“    

Državljanin Indije nam se obratio zbog poslodavca koji je isplatu plaće stranim radnicima uvjetovao predajom putovnica, zbog čega su ga prijavili policiji. Državljanin Uzbekistana nam se obratio ukazujući da se nekoliko puta ozljedio na radu, no nije mu pružena prva pomoć na radnom mjestu niti je ozljeda prijavljena HZZO-u. Zbog prijetnji je napustio radno mjesto, ali poslodavca nije prijavio policiji zbog straha za život.

Radnici iz udaljenijih zemalja najčešće su nam se obraćali na engleskom jeziku, no dio ih je teško komunicirao i na tom jeziku. O poteškoćama u komunikaciji te problemima s kojima se susreću razgovarali smo s predstavnicima sindikata te stranih radnika. Navode da zbog nepoznavanja hrvatskog jezika i propisa, neki misle da je dozvola za boravak i rad zapravo ugovor o radu, ne znaju da je u ugovoru plaća navedena u bruto iznosu, a ugovor najčešće potpisuju samo na hrvatskom jeziku, služeći se pri tome aplikacijama za prevođenje.

U takvim smo slučajevima stranim radnicima davali informacije o pravnim instrumentima zaštite povrijeđenih prava te ih upućivali na mogućnost sudske zaštite. Ukazivali smo im da nam zbog nepoznavanja hrvatskog jezika mogu dostaviti prijavu, koju smo uz njihovu suglasnost proslijedili nadležnim tijelima, najčešće DIRH-u, radi obavljanja inspekcijskog nadzora i poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti. Tu su mogućnost neki i koristili.

Budući da je informiranost stranih radnika o pravima preduvjet prepoznavanja njihove povrede i zaštite, na mrežnoj stranici pučke pravobraniteljice na hrvatskom te još jedanaest jezika objavili smo „Informacije za (strane) radnike – Kako zaštititi svoja prava na radnom mjestu“. Informacije su objavljene na jezicima koje najčešće koriste strani radnici iz udaljenijih trećih zemalja (engleski, njemački, francuski, ukrajinski, makedonski, albanski, turski, nepalski, bengalski, hindu i filipinski).

Pozdravljamo najavu jedinica lokalne samouprave o organiziranju besplatnih tečajeva hrvatskog jezika poput gradova Zagreba, Splita i Varaždina, s ciljem brže integracije stranih radnika kako u radnu sredinu tako i u društvenu zajednicu. Pritom je važno da što veći broj radnika bude informiran o ovim tečajevima te da isti budu prilagođeni njihovom stupnju znanja hrvatskog, ali i engleskog jezika. No učenje hrvatskog jezika trebalo bi biti vođeno s nacionalne razine kako bi se svima na području cijele RH omogućilo ujednačeno učenje i lakša integracija.

Sve češće se problematiziraju uvjeti smještaja stranih radnika, koji često nisu primjereni za dostojanstven život. Trenutno je Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u RH reguliran samo smještaj sezonskih radnika. Međutim, najavljenim izmjenama ZOS-a namjerava se regulirati smještaj za sve strane radnike.

U medijima se ukazivalo  na smještaj velikog broja radnika u iste stambene prostore, u objekte (stanove) koji ne ispunjavaju prostorne niti sanitarne uvjete za život, kao i u kontejnerska naselja u neposrednoj blizini proizvodnih pogona. Na vlastitu inicijativu pokrenuli smo postupak o smještaju radnika u jednom kontejnerskom naselju, a poslodavac nas je obavijestio da su radnici ubrzo nakon toga preseljeni u apartmane. Osim pitanja adekvatnosti stanovanja, takav smještaj može biti opasan za život i zdravlje radnika, što je bilo vidljivo kod požara tvornice u čijem je krugu bilo smješteno 114 radnika iz Nepala i Indije.

Opisane situacije ukazuju na potrebu žurnog reguliranja uvjeta smještaja stranih radnika, izmjenama i dopunama Zakona o strancima te detaljnijeg reguliranja Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u RH, koji trenutno propisuje prostorne i sanitarne uvjete smještaja samo za sezonske radnike.

Početkom 2024. godine u e-savjetovanje su upućene izmjene Zakona o strancima kojima je, među ostalim, propisano da će se Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u RH regulirati smještaj svih stranih radnika u RH, ne samo sezonskih. Istima se također predlaže produljenje roka važenja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine; produljenje sezonskog rada sa šest na devet mjeseci; mogućnost da strani radnik promijeni poslodavca bez traženja nove dozvole za boravak i rad; mogućnost dodatnog rada u trajanju do osam sati.

S obzirom da postoji potreba za boljom regulacijom života i rada stranih radnika, najavljene zakonske izmjene potrebno je što prije usvojiti, pri čemu treba voditi računa o ukupnom tržištu rada te prevenirati iskorištavanje stranih radnika i neadekvatno plaćanje njihovog rada, što je štetno ne samo za strane već i domaće radnike. Nastaviti pratiti donošenje ovih zakonskih izmjena i potom usklađenje Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u RH.

S tim u vezi, ukazujemo i da je u medijima objavljeno da je EK pokrenula postupak protiv RH i još sedam zemalja članica (Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije i Poljske) te izdala službene opomene, jer nisu na pravilan način prenijele sve odredbe Direktive 2014/36/EU Europskog parlamenta I Vijeća od 26. veljače 2014. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika. Cilj Direktive je jamčiti državljanima trećih zemalja dostojne radne i životne uvjete, jednaka prava i primjerenu zaštitu od iskorištavanja u cijeloj EU.

Važno je i sklapanje međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s trećim državama iz kojih dolaze strani radnici, jer će moći ostvariti prava iz sustava socijalne sigurnosti kao što su obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita, prava iz obveznog mirovinskog osiguranja, novčane naknade za slučaj nezaposlenosti i sl. Prema podacima MRMSOSP-a, Vlada RH je 2022. i 2023. godine pokrenula postupke sklapanja ugovora o socijalnoj sigurnosti s Albanijom, Filipinima i Kosovom. Nakon što su ministri RH i Albanije dana 2. listopada 2023. godine potpisali ugovor, u tijeku su unutarnji postupci u objema državama kako bi stupio na snagu. Pregovori s Filipinima su u inicijalnoj fazi, a s Kosovom su u tijeku.

DIRH je utvrdio osnovanu sumnju da je 2023. godine za poslodavce nezakonito radilo 578 državljana trećih zemalja (bez dozvole za boravak i rad i/ili bez potvrde o prijavi rada), što je 52 radnika ili 9,89% više nego 2022. godine. Temeljem Zakona o strancima inspektori rada su donijeli 136 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, od kojih je 75 ukinuto jer su poslodavci u roku, za svakog stranog državljanina, uplatili 3.981,68 eura u korist Državnog proračuna, što potvrđuje njihovu potrebu za stranim radnicima. Većina stranaca zatečenih u nezakonitom radu bili su državljani Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije, Nepala, Albanije, Kosova i Crne Gore, a nezakoniti rad najčešće je bio utvrđen u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Temeljem Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada inspektori rada su zbog neprijavljenog rada donijeli 304 rješenja kojima su poslodavcima naložili da 438 radnika, od kojih 167 stranaca, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje te uplate 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika u Državni proračun. I ovdje je najviše neprijavljenih radnika bilo u djelatnostima ugostiteljstva i građevinarstva.

Tijekom 2023. godine u području zaštite na radu obavljen je 41 inspekcijski nadzor zbog ozljeda na radu stranih radnika te je utvrđeno da je ozlijeđeno 39 stranih radnika. Najčešći nedostaci su provođenje radnih postupaka bez planiranja, pripreme i razrade tehnologije koja bi spriječila ugrožavanje života i zdravlja radnika; dopuštanje pristupa mjestu rada bez uputa  o specifičnim rizicima; obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada bez ispunjavanja propisanih uvjeta rada; rad bez zaštitne opreme; rad bez prethodne osposobljenosti za rad na siguran način; neispitivanje sredstava rada i radnog okoliša; neprijavljivanje ozljede na radu i neorganiziranje prve pomoći. Inspektori su zbog nezakonitosti donijeli 33 upravne mjere kojima su poslodavcima zabranili korištenje sredstava rada; naredili udaljavanje radnika koji ne ispunjavaju propisane uvjete; izradu procjene rizika i ispitivanje sredstava rada i radnog okoliša. Poslodavcima je na licu mjesta izrečeno 15 novčanih kazni.

Nažalost, sve češći su i neprimjereni oglasi za zapošljavanje stranih radnika. Tako je objavljen oglas u kojem su radnici nuđeni poslodavcima s navodom „poslodavac će dobiti dobar talent po manjoj cijeni“, a na jednoj stranici za kuponsku prodaju strani radnici su nuđeni uz popust, što je dehumanizirajuće i ponižavajuće. Javna objava kojom se nudi strane radnike, iz Indije i Nepala, uz kuponski popust, pogoduje širenju predrasuda i diskriminatornih politika zapošljavanja, neovisno postoje li konkretne osobe koje su „iznajmljene“ putem kupona po sniženoj cijeni. Agenciju smo upozorili na diskriminatorno postupanje i pozvali da ne upućuje oglase ovog ili sličnog sadržaja, a osnivača portala za grupnu kupnju da prije objave oglasa obrati pažnju na sadržaj.

„…moji unajmljivači su kvalitetnija publika… imate Indijce koji jedu rukama i one koji se koriste noževima i vilicama; kod mene su ovi drugi; to su ljudi višeg ranga“. 

U medijima su objavljene izjave iznajmljivača poput „Azijati? Pa njih desetak natrpamo u sobu, cijena je 200 eura“, navodi da se smještaj razlikuje ovisno iznajmljuje li se europskim ili radnicima iz Azije, kao i navodi iznajmljivača da su njegovi najmoprimci „kvalitetnija publika“, uz pojašnjenje „imate Indijce koji jedu rukama i one koji se koriste noževima i vilicama; kod mene su ovi drugi; to su ljudi višeg ranga“. Otvorili smo postupak na vlastitu inicijativu, no nismo uspjeli utvrditi identitet osoba koje su izrekle ove navode.

Zaprimali smo i pritužbe stranih radnika zbog uznemiravanja od strane poslodavca, na temelju rasnog ili etničkog podrijetla. Međutim, strani radnici su često neskloni prijaviti poslodavca nadležnim tijelima i poduzeti mjere za zaštitu svojih prava, što je razvidno jer su neke pritužbe anonimne, neki ne žele imenovati poslodavca, a većina radnika se, nakon što smo im dali opće pravne informacije ili zatražili dodatne podatke, više nije javila.

Kako su strani radnici često primjetno drugačiji, ponekad su izloženi predrasudama, rasnoj diskriminaciji te verbalnim i fizičkim napadima. Stoga je  važno jasno i na vrijeme osuditi rasističke i druge napade na strane radnike te stvoriti preduvjete za njihovu učinkovitu integraciju u društvo u kojem će se poštivati njihova prava u svim područjima života, o čemu više pišemo u dijelu o diskriminaciji temeljem rasnog ili etničkog podrijetla.

 

Digitalne radne platforme

Dana 1. siječnja 2024. godine stupili su na snagu Pravilnik o načinu i rokovima provjere visine isplaćenih primitaka ostvarenih radom putem digitalnih radnih platformi i Pravilnik o evidenciji rada korištenjem digitalnih radnih platformi kojim se uspostavlja informacijski sustav. Njima je uspostavljena evidencija digitalnih radnih platformi i agregatora te evidencija o radu korištenjem digitalnih platformi, s podacima o pokazateljima opsega rada.

Zbog nezadovoljstva uvjetima rada početkom 2023. godine u nekoliko su navrata prosvjedovali Wolt dostavljači iznoseći zahtjeve za poboljšanjem uvjeta rada, prije svega povećanje naknade za dostavu, u čemu nisu postigli dogovor s upravom, te mogućnost rada preko obrta, što im je omogućeno.

DIRH je u 2023. godini obavio ukupno 277 inspekcijskih nadzora kod poslodavaca tzv. agregatora i to 190 u području radnih odnosa te 87 u području zaštite na radu. Najčešće nezakonitosti odnosile su se na neprijavljivanje i nepravovremeno prijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje;  neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku; nevođenje ili nepravilno vođenje evidencije o radnicima, osobito o radnom vremenu te sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno ZOR-u.

Neki sindikati su izrazili nezadovoljstvo zakonskim uređenjem platformskog rada i opredjeljenjem za sustav agregatora, jer platforma određuje sve uvjete rada. Naglasili su i problem netransparentnosti rada platformi i njihovih algoritama, s čime nisu upoznati ni radnici ni sindikati. Platforme se pozivaju na poslovnu tajnu, o čemu smo pisali i u Izvješću za 2022. godinu, a neki poslovnom tajnom smatraju i popis svojih posrednika.

Sindikati ukazuju i da se prema ZOR-u platforme lako mogu osloboditi solidarne odgovornosti, a ukazuju i da platforme odbijaju sklapati kolektivne ugovore, što otežava sindikalno organiziranje. Ukazuju i da agregatori ugovore o radu često sklapaju na nekoliko sati dnevno, dok radnici odrađuju puno veći broj sati, za koje nisu plaćeni doprinosi, kao i da agregatori općenito ne uplaćuju doprinose ili iznose za doprinose uzimaju od radnika. Navode i da agregatori naplaćuju radnicima najam opreme za rad, kao i naknadu za posredovanje, što je ZOR-om zabranjeno.

Ukazivali su i na nesigurne pravne oblike velikog broja agregatora, poput j.d.o.o. s temeljnim kapitalom od jednog eura. Prema navodima radnika neki agregatori s dugovanjima zatvaraju tvrtke proglašavajući stečaj, a potom otvaraju nove, čime se radnicima otežava mogućnost naplate potraživanja. Dana 1. siječnja 2024. godine na snagu su stupile izmjene Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru kojim se onemogućuje osnivanje društva u slučaju dugovanja za javna davanja i plaće, a sudski registar izravno od PU traži potvrdu o stanju duga, koje zakonske izmjene bi trebale prevenirati neke od opisanih situacija.

Neki radnici navode i da su potpisali sporazume o prestanku ugovora o radu, u kojima se navodi da poslodavac i radnik nemaju međusobnih potraživanja, iako radnicima nisu isplaćene plaće, a radnici nisu bili adekvatno informirani o učincima takve odredbe sporazuma.

Sindikati ukazuju da se za vrijeme privremene odsutnosti s rada zbog bolesti, platformski radnici vode kao neaktivni, odnosno da nisu prisutni na aplikaciji, što kasnije utječe na kvalitetu dostava koje dobivaju. Kao primjer nezakonitog postupanja navode i slučaj stranog radnika koji je pao s motora, nakon čega ga je poslodavac odjavio s aplikacije, rekao mu da mora napustiti smještaj i zaprijetio da će mu umanjiti plaću zbog oštećenja vozila.

Navedeni slučajevi ukazuju da je potrebno nastaviti provoditi redovan nadzor rada putem digitalnih radnih platformi te je bitno da radnici ukazuju nadležnim tijelima na probleme s kojima se susreću kako bi se pronašlo njihovo adekvatno rješenje.


Povezane teme u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu:

Diskriminacija temeljem dobi, Mladi, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja, Socijalna skrb: Siromaštvo i ljudska prava, Prava nacionalnih manjina, Diskriminacija temeljem rasnog ili etničkog podrijetla, Pravo na privatnost i Umjetna inteligencija.

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu možete otvoriti u interaktivnoj verziji i u PDF formatu.