U organizaciji saborske zastupnice Katarine Peović 7. ožujka 2023. u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol „Digitalne platforme i Zakon o radu“ na kojem su sudjelovale i zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja i savjetnica pučke pravobraniteljice Ana Šarić.

Povod raspravi bila je aktualna situacija vezana uz položaj radnika digitalnih radnih platformi i zaštita njihovih prava, prije svega zbog specifičnog položaja kojeg imaju na tržištu rada zapošljavanjem putem agregatora, odnosno posrednika, kako je istaknula i zastupnica Peović.

Nastavno na zakonski okvir uređenja rada putem digitalnih radnih platformi, koji bi se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2024. godine, zamjenica Kesonja je ukazala na prijedloge pučke pravobraniteljice istaknute tijekom donošenja izmjena i dopuna Zakona o radu, s obzirom da i dalje ima mjesta boljem zakonskom uređenju. To se, prije svega, odnosi na trenutnu mogućnost oslobođenja digitalne radne platforme od solidarne odgovornosti s agregatorom za obveze prema radniku te bi radi boljeg osiguranja prava radnika digitalne radne platforme trebalo tretirati kao poslodavce sa svim pravnim odgovornostima koje poslodavci imaju prema radnicima.

Zamjenica Kesonja je ukazala i da smo predložili zakonsku regulaciju obveze poslodavca da radnicima osigura sredstva rada kako bi se prevenirala diskriminacija temeljem imovnog stanja prilikom zapošljavanja, kao i tijekom rada. Također smo ukazali i da je zakonom potrebno regulirati obvezu poslodavca da osigura da automatizirani sustav upravljanja temeljen na algoritmima ne vodi do diskriminacije.

Naime, sukladno raspoloživim informacijama, nakon što je radnik bio odsutan s aplikacije neko vrijeme, primjerice zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga, što algoritmi ne prepoznaju, nakon povratka na aplikaciju dodjeljuju mu se manje poželjni poslovi, što može rezultirati diskriminacijom temeljem zdravstvenog stanja.

Zamjenica Kesonja dodala je i da nam nedostaje sustavno istraživanje o broju i karakteristikama platformskih radnika te da je potrebno pratiti uređenje platformskog rada na razini EU-a, kao i sve širu europsku sudsku praksu.

Govoreći o položaju stranih radnika u Hrvatskoj, zamjenica Kesonja pojasnila je kako nam se strani radnici sve češće obraćaju, no ne povezano s radom putem digitalnih radnih platformi, pozdravivši sindikalno organiziranje i udruživanje platformskih radnika radi ostvarenja svojih prava.

Uz zastupnicu Peović, zamjenicu Kesonju i savjetnicu Šarić, u raspravi su  sudjelovali još i predstavnik Inicijative zajednice Wolt dostavljača Silvio Šimić koji je ukazao na trenutnu izuzetno nepovoljnu situaciju za dostavljače, predsjednik Novog sindikata Tomislav Kiš, koji se osvrnuo na nepotrebno postojanje agregatora i probleme koji proizlaze iz njihovih, najčešće, nesigurnih pravnih oblika, kao i Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je istaknuo da postojeći Zakon o radu loše uređuje ovo područje i da pitanje radnog odnosa obuhvaća puno šire interese od samog iznosa plaće poput pitanja zdravlja, zaštite na radu i mirovinskog osiguranja.

Jelena Ostojić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prisutne je upoznala s rezultatima istraživanja vezanog uz platformski rad koje je pokazalo, između ostalog, da agregatori često ne uplaćuju doprinose za radnike ili iznos doprinosa uzimaju od radnika, a osvrnula se i na problem čestog prestanka poslovanja agregatora, nerijetko prije podmirivanja obveza prema radnicima.

Saborska zastupnica Sabina Glasovac smatra da pri platformskom radu treba inzistirati na radnom odnosu i praćenju sudske prakse drugih zemalja, iznijevši i primjer Španjolske gdje su platforme utvrđene poslodavcem, dok je novinarka Dunja Kučinac govorila o načinu poslovanja digitalnih platformi, od dolaska na neko tržište, do kasnijih faza u kojima se odnos prema radnicima mijenja na njihovu štetu.

Na kraju rasprave zastupnica Peović predstavila je i nekoliko zahtjeva vezano za platformski rad koji uključuju omogućavanje kolektivnog pregovaranja s platformama o osnovnim uvjetima rada, uključujući i minimalnu cijenu rada, ukidanje mogućnosti oslobođenja solidarne odgovornosti platforme te ukidanje agregatora, uvođenje obveze platforme vezano za isplaćivanje plaće i doprinosa radnicima te da se trošak doprinosa ne oduzima od mjesečne zarade radnika, zatim da se čekanje isporuke narudžbe i razdoblje između narudžbi uračuna u radno vrijeme, da se u razdoblju dok još postoje agregatori onemogući vlasnicima tvrtke agregatora otvaranje nove tvrtke dok prethodna ima dugovanja prema radnicima te da se javno objave i ažuriraju crne liste agregatora, kao i da se propiše da platforme moraju zadovoljavati osnovne i specifične uvjete rada koji uključuju omogućavanje transparentnog uvida u način oblikovanja aplikacije odnosno algoritama te ljudski nadzor algoritama.