Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta svijet se 27. siječnja prisjeća sustavnog progona, genocida i strašnog stradavanja židovskog naroda, ne zaboravljajući pritom ni progone kojima su bile izložene sve žrtve nacističkog režima.

Određen je Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, na dan kada je 1945. godine, Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu, u Poljskoj, a tog se datuma obilježava i u Republici Hrvatskoj.

Više od sedam desetljeća kasnije, u Europi se opet javljaju ksenofobne i revizionističke društvene tendencije, na koje nije imuna ni Republika Hrvatska. Tako je Europski parlament u listopadu 2018., Rezolucijom o porastu neofašističkog nasilja u Europi, pozvao države članice Europske unije na osudu i suzbijanje svih oblika poricanja Holokausta, uključujući trivijalizaciju i minimalizaciju zločina nacista i njihovih suradnika, kao i na poduzimanje mjera za sprečavanje, osudu i suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje. U Rezoluciji je, između ostalog, izražena zabrinutost zbog porasta desničarskog ekstremizma i neofašizma u Hrvatskoj.

Na pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korištenju sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije i njihovoj učestalosti u hrvatskom društvu, svojom analizom je upozorila i pučka pravobraniteljica. Pri tome je naglasila nužnost edukacije, ali i razvijanja tolerancije i kulture povijesnog sjećanja.