Iako je od završetka Domovinskog rata prošlo 25 godina, prema službenim evidencijama 31. prosinca 2019. još se 1.468 osobe vodilo kao nestale, dok za 404 poginule osobe nije bilo poznato mjesto ukopa. Podatci o nacionalnoj pripadnosti nestalih osoba kojima raspolaže MHB su okvirni i nisu dostupni javnosti, s obrazloženjem kako bi mogli biti podložni raznim zlouporabama.

MHB ističe kako se sustavno i na jednak način bavi rasvjetljavanjem sudbina svih stradalih hrvatskih građana neovisno o etničkoj pripadnosti, što svakako pozdravljamo, no kako bi cijelo društvo bilo upoznato s događajima iz Domovinskog rata, bilo bi korisno podatke o žrtvama, vremenu, mjestu i okolnostima njihova stradanja učiniti dostupnima.

U 2019. Uprava za zatočene i nestale MHB je pojačala napore za pronalaskom nestalih osoba unapređenjem metodologije istraživanja mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica, nabavkom nove i modernije opreme, osnaživanjem međuresorne suradnje i mehanizama prikupljanja saznanja o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, no kako je pitanje nestalih prioritetno humanitarno pitanje, potrebno je i dalje nastaviti s aktivnostima koje će rezultirati pronalaskom što većeg broja nestalih, kako bi obitelji saznale istinu o sudbini svojih članova.

Isto tako, na što smo ukazivali i Izvješću za 2018., nužno je pojačati institucionalne napore u procesuiranju svih ratnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, prvenstveno u radu policije i DORH-a, ali i sudova, s obzirom da su prema podatcima iz Izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2018., na županijskim sudovima u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu primljena
24 nova predmeta, riješeno ih je osam, 113 se vodi kao neriješeno, a prosječno vrijeme potrebno za njihovo rješavanje je 5.156 dana. Radi toga je dojam stradalnika, ali i šire javnosti, kako nema bitnijeg napretka u procesuiranju počinitelja. U tom kontekstu, MHB je tijekom 2019. zaključilo Memorandum o suglasnosti s Međunarodnim odborom Crvenog križa o prijenosu i uporabi informacija i dokumenata o osobama nestalim u Domovinskom ratu pribavljenih iz međunarodnih arhiva, a nastavljen je i rad na multilateralnom projektu Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) – Okvirnog plana za rješavanje pitanja nestalih osoba iz sukoba na području bivše Jugoslavije.

Tijekom 2019. učinjen je kvalitativni iskorak donošenjem Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, kojim su uređena sva nematerijalna prava osoba nestalih u Domovinskom ratu
i članova njihovih obitelji, čime je stvoren djelotvorniji okvir za rad svih nadležnih tijela. No, tek ostaje za vidjeti u kojoj će mjeri njegova primjena ispuniti očekivanja i riješiti višegodišnje probleme, s obzirom da je stupio na snagu tek u kolovozu. Primjenom važećeg Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, stradalnici se i dalje suočavaju s velikim poteškoćama, pa pojedine kategorije civilnih stradalnika ne mogu ostvariti ni status ni prava. Ovakvo stanje traje godinama, o čemu smo pisali i u ranijim izvješćima, a vidljivo je i iz činjenice da je tijekom 2019. podneseno samo 66 zahtjeva za ostvarivanje pojedinih prava, od čega je usvojeno 27, dok je 39 odbijeno. Iako je, prema informacijama MHB-a, još 2018. donesena Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata , u koju su imenovani predstavnici nadležnih tijela i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, on još nije donesen, a prema Planu zakonodavnih aktivnosti planiran je za prvo tromjesečje 2020.

MHB provodi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija, čiji su temelj centri za psihosocijalnu pomoć, koji su tijekom 2019. prema braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata imali gotovo 82.000 intervencija, što ukazuje kako su potrebe branitelja i stradalnika za programima psihosocijalne podrške i dalje velike te nadilaze postojeće kapacitete.

Vlada RH još uvijek unutar postojećih propisa nije iznašla mogućnost otpisa potraživanja RH s osnova dosuđenih parničnih troškova za osobe koje su tužile RH temeljem Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija i Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kako je to i predvidjela Operativnim programima za nacionalne manjine za razdoblje 2017. –
2020., o čemu smo opširnije pisali u Izvješću za 2018.

 

PREPORUKA:

1. Ministarstvu hrvatskih branitelja, da izradi prijedlog Zakona o pravima civilnih žrtava rata i uputi ga Vladi RH.

 

Cijelo Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. pronađite ovdje, a više informacija o povezanim temama o kojima u njemu pišemo pronađite klikom na neku od poveznica niže.

Branitelji

Statusna prava građana

Pravosuđe