S obzirom da građani pritužbama pučkoj pravobraniteljici ukazuju na poteškoće prilikom podnošenja kaznenih prijava policiji, pučka pravobraniteljica uputila je Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost mišljenje na prijedlog Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kako građani, kad podnose kaznenu prijavu putem policije, ne bi morali dokazivati da se radi o djelu koje se progoni po službenoj dužnosti.
Naime, pritužbe građana na rad policije odnose se, među ostalima, i na činjenicu da policijski službenici ne žele zaprimiti kaznenu prijavu, zbog njihove ocjene da se ne radi o djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti, ili čak da se uopće ne radi o kaznenom djelu. Takvu praksu policija temelji na članku 62. stavku 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, iako je ta odredba u kontradikciji s ulogom koju u ocjeni kaznene prijave prema Zakonu o kaznenom postupku, ima Državno odvjetništvo. Interpretacija prema kojoj policija ne zaprima kaznene prijave za djela koja se progone po službenoj dužnosti, daje policijskom službeniku mogućnost da prejudicira državnoodvjetničku odluku.
Problem može biti i to što policijski službenik uzima prijavu tek na „izričit zahtjev“ podnositelja, što građanima i nadalje ne jamči da će u policiji moći prijaviti kazneno djelo, jer se ne zna koji zapravo intenzitet „izričitosti“ treba postojati da bi bila zaprimljena. Pritom je upitno i postojanje odgovornosti policijskog službenika koji na temelju pogrešne procjene odbije zaprimiti prijavu, ako ju građanin dostavi i državnom odvjetniku pa on ocjeni da se ipak radi o djelu koje se progoni po službenoj dužnosti. Takav primjer istaknut je još u Izvješću Hrvatskom saboru za 2013., kada policija građanki nije htjela zaprimiti prijavu radi kaznenog djela prijevare, tvrdeći da ne postoje obilježja kaznenog djela, a nakon što ju je pučka pravobraniteljica uputila na obraćanje državnom odvjetništvu, kaznena prijava je zaprimljena. Štoviše, tada pokrenut sudski postupak okončan je 2018. u njenu korist. Budući da sličnih pritužbi ima više, potrebno bi bilo, osim izmjenama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, i Zakonom o kaznenom postupku izričito propisati da jedino državni odvjetnik može ocijeniti radi li se o kaznenoj prijavi radi djela koje se progoni po službenoj dužnosti, čak i ako je podnesena putem policije.
Cjelovito mišljenje možete preuzeti na poveznici ispod teksta.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije