Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, poznatija kao Europska konvencija o ljudskim pravima, stupila je na snagu 3. rujna 1953. godine. Do danas su je ratificirale sve članice Vijeća Europe, čime su se obvezale poštivati temeljna ljudska prava i slobode svojih građana, uključujući pravo na život, na pošteno suđenje, zabranu diskriminacije, mučenja, ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu govora i druge.
„Konvencija je, tako što su je primjenjivali nacionalni sudovi ili Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, promijenila živote građana na mnogo različitih načina, diljem cijelog kontinenta“, izjavio je povodom godišnjice glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland, nazivajući Konvenciju „jedinstvenom sigurnosnom mrežom koja štiti više od 830 milijuna ljudi“. Naglasio je kako je upravo ona odigrala ključnu ulogu u promicanju stabilnosti i sigurnosti u Europi tijekom posljednjih 65 godina.
Konvencija je pravno obvezujući međunarodni ugovor potpisan i ratificiran od svih 47 država članica Vijeća Europe. Građani mogu podnijeti žalbe protiv država članica Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, koji ima posljednju riječ o tumačenju Konvencije i njegove sudske prakse, dok su države članice dužne provoditi njegove odluke.
Hrvatska je Konvenciju ratificirala 1997. i iste godine je stupila na snagu. Više o primjeni Konvencije u Hrvatskoj možete doznati ovdje.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije