Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je Hrvatskom saboru Izvješće za 2020. godinu, u kojem analizira probleme građana s ostvarivanjem njihovih ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije. Njegova posebna vrijednost su 142 preporuke za snažniju zaštitu ljudskih prava u gotovo svim područjima života, a u najvećoj su mjeri upućene nadležnim ministarstvima.
Izvješće pokazuje kako su epidemija COVID 19 i potresi dodatno istaknuli već postojeće poteškoće na koje je pravobraniteljica upozoravala ranijih godina – potrebu izgradnje snažnih i učinkovitih sustava javnog zdravstva i socijalne skrbi, ali i jačanja radničkih prava. To su i ciljevi preporuka iz ovog Izvješća, koje mogu doprinijeti stvaranju snažnijeg društva, otpornijeg na buduće krize.
Na što su se građani najviše prituživali i što je potrebno učiniti?
Najveći broj građana pritužio se zbog prava u području zdravlja, između ostalog jer nisu mogli ostvariti kontakt sa svojim liječnicima, doći do potrebnih lijekova ili su im pregledi i zahvati odgođeni, što je dodatno produžilo ionako preduge liste čekanja. Slijede pritužbe iz područja radnih i službeničkih odnosa, ponajviše od građana koji su ostali bez posla ili radili od kuće bez uvjeta za to. Diskriminacija je treća najzastupljenija po broju pritužbi, a kao i ranijih godina, najviše su se odnosile na područje rada i zapošljavanja, dok su među najčešćim osnovama nacionalno podrijetlo i etnička pripadnost, zdravstveno i imovno stanje te dob.
Ažuriranje Mreže javne zdravstvene službe, ograničenje broja uzastopnih ugovora o radu na određeno i intenzivnije edukacije o jednakosti i suzbijanju diskriminacije samo su dio među navedene 142 preporuke, dok su među ostalima i one usmjerene na snažniju zaštitu tzv. zviždača, stanovnika ruralnih područja, mladih, nacionalnih manjina, osoba lišenih slobode i mnogih drugih.
Najranjivijima treba snažnija podrška, porast siromaštva starijih
Izvješće upozorava i na nedovoljno učinkovit sustav socijalne skrbi, posebno zbog dugogodišnje odgode donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi, zbog čega oni najranjiviji ostaju bez adekvatne podrške. Zabrinjava i porast siromaštva među starijima, koji su i tijekom epidemije među najugroženijim skupinama, kako zbog povećanog rizika od razvoja težeg oblika bolesti, tako i zbog utjecaja epidemioloških mjera na njihove živote. Preporuke koje se na njih odnose govore o, između ostalog, potrebi da se decentralizira i osigura učinkovit nadzor nad domovima za starije, uvede registar ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju ili ublaži prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na pomoć u kući.
Pregled osmogodišnjeg mandata
Ovo Izvješće posljednje je u osmogodišnjem mandatu Lore Vidović, tijekom kojeg nam se obratilo više od 40 tisuća građana, a pokrenuli smo više od 25 tisuća predmeta. Brojne preporuke, kojih je samo u godišnjim izvješćima bilo više od tisuću, dovele su do konkretnih promjena u društvu i životima pojedinaca ili skupina, o čemu detaljnije možete doznati na poveznici.
Novosti
- Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava – kako podršku „s papira“ pretvoriti u stvarnu promjenu za građane
- Tko su branitelji ljudskih prava i zašto su važni
- 40 godina UN Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja
- Koju pomoć mogu ostvariti najsiromašniji građani
- Koliko zaposlenih u školama neće ove godine dobiti božićnicu?
- Javno razotkrivanje – što je, kada se koristi i kako pomaže u borbi protiv korupcije