Jačanje uloge institucija pravobranitelja u jugoistočnoj Europi u procesu pristupanja Europskoj uniji i u procesu praćenja ljudskih prava UN-a

U Zagrebu je počeo sastanak pravobranitelja iz Hrvatske i zemalja u regiji – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije, koji su organizirali UNDP i Ured pučkog pravobranitelja. Tijekom dva dana razgovarat će se o  iskustvima s dva ključna područja: iskustvu Hrvatske, kao najnovije zemlje članice EU-a, koje je stekla tijekom pregovora, s onim državama kojima tek predstoje pregovori, te o iskustvu u pogledu Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava, kojeg su Ujedinjeni narodi uveli 2008. godine kao mehanizam kojim se prati stanje zaštite ljudskih prava u zemljama članicama.

Europska unija zahtijeva od država kandidatkinja da pokažu napredak u područjima koje pokriva Poglavlje 23, posvećeno pravosuđu i temeljnim pravima, čak i prije nego što započnu formalni pregovori. To predstavlja izazov, ali i veliku priliku zemljama da unaprijede stanje ljudskih prava. Pravobraniteljske institucije ovdje igraju važnu ulogu, posebice kada je – kao u slučaju hrvatskog pučkog pravobranitelja – njihov mandat proširen iz ograničene uloge bavljenja pojedinačnim pritužbama, u središnju instituciju za zaštitu i promociju ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije.  

Stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, Luisa Vinton skrenula je pozornost prisutnima na činjenicu da je poštivanje ljudskih prava ključno za članstvo u EU. te da je njihova uloga u pregogovaračkom procesu sve važnija sa svakim novim valom proširenja. Naglasila je da  u UNDP-u vide Univerzalni periodični pregled ljudskih prava i pridruživanje EU kao potpuno komplementarne procese koji se međusobno nadopunjuju i osnažuju, gdje napori na jednom polju rezultiraju uspjesima na drugom, jer primjerice, preporuke koje donosi Pregled mogu biti dobra priprema za screening za Uniju, i obrnuto.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je da u godini u kojoj je Hrvatska postala 28. članica Unije kada su iza nas zahtjevni pregovori vezani uz pravosuđe i temeljna prava možemo reći da je puno toga napravljeno. Ojačana je uloga pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije i promociju, no i dalje je zadatak pravobraniteljskih institucija očuvanje razine ljudskih prava ali  i napredak u njihovu ostvarivanju. Napomenula je da UN-ov Univerzalni periodični pregled ljudskih prava ide ruku pod ruku s ulaskom u EU, a da  kroz suradnju možemo puno učiti jedni od drugih u cilju unapređenja stanja ljudskih prava, jer su teme kojima se bavimo slične, iako u različitim kontekstima.

Na ulogu izvršne vlasti osvrnuo se ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekavši da izvršna vlast često doživljava pučke pravobranitelje kao „smetnju". Svjestan je da je najlakše je napisati dobre zakone, ali da u trenutku provedbe zakona, odnosno prakse, dolazi do problema posebice kad se postavi pitanje proračuna u vremenima krize.  Upravo tu ministar vidi ulogu pučkog pravobranitelja koji treba ukazati na prioritete i svoju ulogu u zaštiti ljudskih prava kako bi smo stvorili bolje društvo. 

Tijekom sljedeća dva dana, pravobranitelji iz regije razmijenit će svoja iskustva i saznanja, Hrvatska iz perspektive  članice EU-a, a pravobranitelji iz Crne Gore, Rumunjske i Srbije svoja iskustva prolaska kroz drugi krug Univerzalnog periodičnog pregleda ljudskih prava. Hrvatska je prošla 1. krug Pregleda 2010. godine, a 2. krug je očekuje 2015. godine.





Ostale novosti

  • 1