Međunarodni seminar pravobranitelja

U organizaciji Agencije Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ureda pučke pravobraniteljice u Zagrebu je 7. i 8. studenoga 2013. održan seminar pravobranitelja iz Hrvatske i zemalja u regiji – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Tijekom dvodnevnoga susreta razgovaralo se o prednostima i mogućnostima za jačanje uloge i kapaciteta pravobraniteljskih institucija tijekom procesa pridruživanja Europskoj uniji kao i tijekom UN-ovog Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava i suradnji s organizacijama civilnoga društva te o mjerenju učinkovitosti i utjecaja ovih institucija u kontekstu sveukupnog razvoja društva.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović istaknula je da u godini u kojoj je Hrvatska postala 28. članica Unije kada su iza nas zahtjevni pregovori vezani uz pravosuđe i temeljna prava možemo reći da je puno toga napravljeno. Proširene su ovlasti i ojačani kapaciteti institucije pučkog pravobranitelja, no i dalje nam predstoji zadatak očuvanja normativne razine ljudskih prava ali i napredak u njihovu ostvarivanju. Napomenula je da UN-ov Univerzalni periodični pregled ljudskih prava ide ruku pod ruku s ulaskom u EU, a da kroz suradnju možemo puno učiti jedni od drugih u cilju unapređenja stanja ljudskih prava, jer su teme kojima se bavimo slične, iako radimo u različitim okolnostima.

Stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, Luisa Vinton skrenula je pozornost na činjenicu da je poštivanje ljudskih prava ključno za članstvo u EU, te da je njihova uloga u pregovaračkome procesu sve važnija sa svakim novim valom proširenja. Naglasila je da u UNDP-u vide Univerzalni periodični pregled ljudskih prava i pridruživanje EU kao potpuno komplementarne procese koji se međusobno nadopunjuju i osnažuju, gdje napori na jednom polju rezultiraju uspjesima na drugom, jer primjerice, preporuke koje donosi Pregled mogu biti dobra priprema za screening za EU, i obrnuto.

Na ulogu izvršne vlasti osvrnuo se ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekavši da izvršna vlast često doživljava pučke pravobranitelje kao „smetnju". Svjestan je da je najlakše je napisati dobre zakone, ali da u trenutku provedbe zakona, odnosno prakse, dolazi do problema posebice kad se postavi pitanje proračuna u vremenima krize. Upravo tu ministar vidi ulogu pučkog pravobranitelja koji treba ukazati na prioritete i svoju ulogu u zaštiti ljudskih prava kako bi smo stvorili bolje društvo.

Tijekom dvodnevnoga rada pravobranitelji iz regije imali su prigodu informirati se o prednostima (i izazovima) institucije pučkog pravobranitelja tijekom procesa pridruživanja kada je jačanje kapaciteta ove institucije bilo jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 – pravosuđe i temeljna prava. O izazovima nakon priključenju Europskoj uniji koji predstoje pred pravobraniteljima govorio je bivši Ombudsman Slovenije Ivan Bizjak koji je naglasio potrebu zadržavanja visoke razine standarda ljudskih prava, prihvaćenih tijekom pridruživanja i posebice svakodnevnu bitku za njihovo oživotvorenje u praksi. Pravobranitelji pri tomu mogu biti jako usamljeni i ne treba očekivati od njih lijek za sve probleme ali, ipak, mogu pozitivno utjecati na promjenu stanja, osobito ako surađuju sa civilnim društvom i medijima.

Pravobranitelji iz Crne Gore, Rumunjske i Srbije podijelili su svoja iskustva prolaska kroz drugi krug Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava. Pred Hrvatskom predstoji drugi krug Pregleda 2014/2015. godine pa je na seminaru zaključeno da s pripremama treba započeti već u proljeće iduće godine. Predstavnice Kuće ljudskih prava, Sanja Sarnavka i Sandra Benčić, predložile su da i ovoga puta institucija pučke pravobraniteljice, kao akreditirana neovisna institucija za zaštitu ljudskih prava pri tijelima UN-a, i Kuća ljudskih prava, kao podnositelji neovisnih izvješća održe konzultacije u vezi pripreme drugog izvješća kako bi pokrili što više područja ljudskih prava, imajući u vidu da su obujam i način izvješćivanja ograničeni pravilima UN-a. Kako je istakla predstavnica Ureda Visoke povjerenice za ljudska prava UN-a Cynthia Radert, drugi krug Pregleda odnosi se u prvome redu na izvješćivanje o tomu kako se provode preporuke dane zemljama članicama UN-a u prvome krugu. Akreditirane neovisne institucije za ljudska prava, kao i organizacije civilnoga društva, bit će pozvane, kao i do sada, da puno ranije podnesu svoja neovisna izvješća i imat će i nadalje pravo dvominutnog zaključnog obraćanja u Vijeću za ljudska prava i to odmah (to je novina) nakon obraćanja predstavnika države članice UN-a.
Posebnu pozornost pravobranitelja iz regije privukla je prezentacija akademskih stručnjaka Richarda Carvera (Oxford Brooks Universtiy) i Lisa Handley (George Washington University, USA) kako poboljšati vlastitu učinkovitosti i utjecaj u društvu i koju metodologiju pri tomu koristiti. Ponuđena metodologija može poslužiti za poboljšanje unutarnjih performansi ali i za identifikaciju područja u kojima nacionalne institucije za ljudska prava/ombudsmani mogu ostvariti najveći utjecaj.

U završnom obraćanju sudionicima skupa Pučka pravobraniteljica je zahvalila svim sudionicima na njihovu aktivnom doprinosu u prijenosu iskustava dobre prakse u monitoringu, izvješćivanju i evaluaciji sa željom da budemo učinkovitiji i relevantniji u društvu. Posebno se zahvalila Regionalnom uredu UNDP u Bratislavi i Misiji u Zagrebu bez čije financijske i logističke podrške ovaj skup naš Ured ne bi mogao samostalno organizirati.

 

 

Ostale novosti

  • 1