Neefikasnost sustava besplatne pravne pomoći dovodi u pitanje jednakost pred zakonom

Pristup građana pravosuđu u Hrvatskoj je znatno ograničen preprekama financijske naravi, kako u fazi pravnog savjetovanja, tako i prilikom pokretanja sudskih postupaka, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje temeljnog načela vladavine prava – jednakosti svih građana pred zakonom. Zaštitu građana slabog imovinskog stanja trebao bi osigurati sustav besplatne pravne pomoći (BPP), no iako je u RH za njega postavljen kvalitetan normativni okvir, on je u konačnici neefikasan i ne odgovara na potrebe onih kojima je namijenjen.

Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) propisana su dva oblika BPP-a. Primarnu pravnu pomoć pruža 20 ureda državne uprave u županijama i 15 ispostava te Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba te ovlaštene udruge i pravne klinike. Za pružanje sekundarne pravne pomoći ovlašteni su isključivo odvjetnici, a ona, uz odvjetničko zastupanje, obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te sudskih pristojbi.

Podatci iz 2015. pokazuju kako zbog nedostatnog broja službenika zaposlenih na poslovima BPP-a u uredima državne uprave, odlučivanja o zahtjevima za sekundarnu pravnu pomoć traju i do 90 dana, pa dolazi do proteka prekluzivnih rokova za stranke zbog čega sustav BPP-a postaje nesvrsishodan.

Unatoč preporukama pučke pravobraniteljice o potrebi veće dostupnosti informacija o BPP-u, građani i dalje nisu dovoljno informirani o ovom pravu. Nije im poznato da se mogu izravno obratiti ovlaštenim pružateljima primarne pravne pomoći, niti su upoznati s uvjetima za realizaciju prava na odvjetničko zastupanje i oslobođenje troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi. O tome svjedoči podatak kako u čak šest ureda državne uprave tijekom 2015. godine niti jedan građanin nije zatražio besplatnu pravnu pomoć. U isto vrijeme, Ured pučke pravobraniteljice primio je čak 60 posto više zahtjeva za pravno savjetovanje i sastavljanje pravnih podnesaka nego godinu ranije. Kako nismo ovlašteni za pružanje pravne pomoći, građane smo redovito informirali o najbržem načinu na koji takvu pomoć mogu ostvariti. Stoga bi sustavno informiranjetrebalo provoditi putem medija, ali i distribucijom letaka u javnopravnim tijelima.

Sukladno preporukama po Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, stabilan financijski okvir nužan je preduvjet za efikasnost sustava BPP-a. Prema Izvješću Europske komisije o pregledu stanja u području pravosuđa u državama članicama objavljenom u travnju 2016. godine, RH se nalazi na predzadnjem mjestu po izdvajanjima za BPP.  

Iz nedavno objavljenog natječaja Ministarstva pravosuđa za financiranje pružatelja primarne pravne pomoći u 2016. godini, vidljivo je smanjenje za više od polovice ukupnog iznosa predviđenog za financiranje tog oblika BPP-a, u odnosu na prošlu godinu. Dodatno, natječaj je otvoren do početka svibnja 2016., što praktički znači da je vremenski period od pet mjeseci financijski nepokriven, pružatelji primarne pravne pomoći postavljeni su u nezavidan položaj, a način raspodjele sredstava i njihov iznos ne mogu odgovoriti na potrebe građana kojima je besplatna pravna pomoć namijenjena.

Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisano je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj, a Poveljom Europske unije o temeljnim pravima da svatko ima mogućnost biti savjetovan, branjen i zastupan te da se pravna pomoć osigurava za osobe koje nemaju dostatna sredstva, u mjeri u kojoj je takva pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu.

U slučaju Airey protiv Irske Europski sud za ljudska prava je zauzeo stajalište da pristup sudu uključuje obvezu države da osigura pravnu pomoć onim osobama koje same nemaju dovoljno sredstava da ju financiraju na tržištu pravnih usluga. Stoga je pristup sudu potrebno sagledati ekstenzivno, uključujući i pravno savjetovanje, kao jedno od važnih oblika zaštite prava građana. U predmetu Kreuz protiv Poljske Sud je utvrdio da prepreke ostvarivanju prava na pristup pravosuđu mogu proizlaziti iz sustava obveznih novčanih davanja u vidu visokih sudskih pristojbi. Osim osiguravanja pristupa sudu, BPP je važan iz za osiguravanje jednakosti stranaka u postupku, prepoznate u tzv. načelu jednakosti oružja (Equality of Arms principle). Navedeno načelo uneseno je i u ZBPP člancima 13. i 14. kojima je propisano da se pravna pomoć može odobriti u svim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva. Time je otvorena mogućnost ostvarivanja BPP-a i u pravnim područjima koja nisu taksativno propisana ZBPP-om, a u cilju osiguravanja jednakosti procesnog položaja stranaka u postupku.

Loše ekonomsko stanje u kojoj se Hrvatska nalazi godinama, veliki broj nezaposlenih i niska primanja kućanstava dodatno povećavaju potrebu za snažnim i stabilnim sustavom besplatne pravne pomoći. Unatoč lošim socioekonomskim pokazateljima i ponavljanim preporukama pučke pravobraniteljice, još uvijek ne svjedočimo unaprjeđenju sustava BPP-a, što kod osoba slabijeg imovinskog stanja dodatno produbljuje osjećaj nezaštićenosti i nejednakosti pred zakonom, a time i priječi ostvarivanje temeljnog načela demokratskih sustava – vladavine prava.

Analizu pripremila: Mirela Buturović, savjetnica pučke pravobraniteljice za pravna pitanja

 

Ostale novosti

  • 1