Dan planeta Zemlje: Kakvo je stanje u sustavu zaštite okoliša u Hrvatskoj?

Da je potrebno odgovorno brinuti o Zemlji kao zajedničkom mjestu na kojemu živimo podsjeća nas Dan planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, još od 1992. godine, kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o životnoj sredini u Rio de Janeiru ustanovljen dugoročni Program za promociju održivog razvoja.

Obilježavanje ovog dana prilika je za upozorenje na opasnosti koje prijete svim oblicima života na planetu, a posljedica su ljudskog djelovanja kroz „prljavu“ industriju i nekontroliranu eksploataciju zemljinih izvora. Razna zagađenja i uništavanja tla, vode i zraka ugrožavaju biljni i životinjski svijet, ljudsko zdravlje i život. Izumiru biljne i životinjske vrste, narušen je ekosustav, a ljudi obolijevaju i umiru od ozbiljnih bolesti. U velikim gradovima se nebo nerijetko i ne vidi zbog onečišćenja zraka, mora, oceani, rijeke i jezera onečišćena su naftom, nedostaje vode za piće, a u tlo se stavljaju pesticidi i genetski modificirano sjeme.

I u našoj zemlji svjedočimo sve većoj zabrinutosti građana za stanje u okolišu, ali i za vlastito zdravlje, a Uredu pučke pravobraniteljice pritužuju se na štete nastale u okolišu, postupanje s otpadom, buku ili izloženost elektromagnetskom zračenju. Iako bi odgovornost i briga za okoliš i zdrav život trebale biti učinkovito zaštićene ustavne vrijednosti, one to često u praksi nisu. U Izvješću za 2015. godinu, pučka pravobraniteljica upozorava na prilagođavanje potrebama nositelja zahvata u okolišu, a ne okolišu, te na stanje u postojećem sustavu zaštite okoliša koji obiluje međusobno neusklađenim i često mijenjanim propisima, u kojima se i stručnjaci ponekad teško snalaze. Propisane mjere zaštite okoliša često se ne provode, ne prati se njihova provedba, sankcije uglavnom izostaju, a propusti se teško ispravljaju.

Zato je važno osvijestiti odgovornosti koje imamo i ekološki djelovati. Da bismo zaista brinuli o okolišu i zdravom životu, trebalo bi prevenirati svako moguće zagađenje, odgovorno koristeći izvore energije koji ne štete okolišu. Trebalo bi ojačati zdravstvenu ekologiju kako bi se sustavno prikupljali te analizirali podatci o utjecaju čimbenika okoliša na zdravlje, i to posebice u sredinama s postojećim izvorima onečišćenja. Nužno je i uvesti postupak procjene utjecaja na zdravlje prije izgradnje industrijskih objekata, koji se sada provodi sporadično, uglavnom kroz postupke procjenjivanja utjecaja zahvata na okoliš.

Sva saznanja i preporuke pučke pravobraniteljice na ovu temu možete pronaći u poglavlju o zaštiti okoliša i zdravstvenoj ekologiji u Izvješću za 2015. godinu.

Ostale novosti

  • 1