Mišljenje pučke pravobraniteljice na Pravilnik koji regulira dopunski rad zdravstvenih djelatnika

Dopunski rad zdravstvenih djelatnika u privatnim zdravstvenim ustanovama otvara pitanja mogućeg utjecaja na dostupnost, kvalitetu i obim usluge koja se pruža u okviru javnog zdravstva, što može imati posebno teške posljedice na osobe slabijeg imovnog stanja. Naglasila je to pučka pravobraniteljica Lora Vidović u mišljenju na Nacrt prijedloga Pravilnika o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, koje je uputila Ministarstvu zdravlja.

Pravobraniteljica je, između ostalog, ukazala kako Nacrt prijedloga Pravilnika ne definira kriterije koje bi morao zadovoljiti zdravstveni radnik da bi mu se odobrio dopunski rad, kao ni pojam „urednog izvršavanja obveza iz radnog odnosa“, čime se odluka o odobrenju u potpunosti prepušta subjektivnoj procjeni ravnatelja javne zdravstvene ustanove. Ti kriteriji, osim što moraju biti propisani i mjerljivi, također moraju vrijediti jednako za sve.

Pri utvrđivanju kriterija potrebno je posebno voditi računa da dopunski rad ne dovede do sukoba interesa koji će naštetiti sustavu javnog zdravstva te da ne predstavlja prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka ove javne službe, koja ima posebnu društvenu vrijednost.

Također, pravobraniteljica je podsjetila i kako osobama u punom radnom vremenu zakon dozvoljava rad kod drugog poslodavca u najdužem trajanju od osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje.

Slanjem mišljenja, pravobraniteljica se uključila u javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Pravilnika, koja traje do 6. travnja 2016.

 

Ostale novosti

  • 1