„Daleko od grada – i od prava? Ljudska prava u ruralnim područjima“

Gotovo dva milijuna stanovnika Hrvatske živi u ruralnim i prijelaznim područjima. Njihova udaljenost od urbanih središta često znači i nedostupnost osnovnih javnih usluga, što dovodi do socijalne nesigurnosti, a može prerasti i u kršenje ljudskih prava. Pri tome se u posebnom riziku nalaze najranjivije skupine društva: stariji, djeca, osobe s invaliditetom i žene.

Kako bi ukazale na svakodnevne poteškoće stanovnika ruralnih područja, pučka pravobraniteljica Lora Vidović, u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić, pravobraniteljicom za djecu Ivanom Milas Klarić i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom Ankom Slonjšak, organizirale su konferenciju pod nazivom „Daleko od grada – i od prava? Ljudska prava u ruralnim područjima“, koja je danas održana u Hrvatskom saboru.

Tom prilikom, pučka pravobraniteljica Lora Vidović navela je kako su siromaštvo te nedostatna komunalna i društvena infrastruktura neki od najvećih izazova života u ruralnim područjima. Primjer su stanovnici mjesta Drenovaca Osredačkih, koji nemaju priključak na mrežu električne energije, dnevna opskrba namirnica stiže im iz Bosne i Hercegovine, dok liječniku moraju ićiu Knin, a u poštu u Gračac. Problem su i nerazvrstane ceste, koje su zarasle ili potpuno zapuštene, zbog čega javne usluge građanima mogu biti nedostupne. U pritužbama pučkoj pravobraniteljici navode kako, primjerice, niti vozilo hitne pomoći ne može doći do njihovih bolesnih ili nepokretnih sumještana.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako su žene u ruralnim područjima, zbog svoje izloženosti riziku višestruke diskriminacije, jedna od najosjetljivijih skupina, kako u odnosu na njihov položaj u obitelji, tako i u društvenoj zajednici u kojoj žive.

Njihova izloženost nasilju u obitelji, uz tešku dostupnost policije, liječnika, besplatne pravne pomoći, čini njihovu izolaciju rizičnijom i opasnijom od one u kojima se žene nalaze u gradskim područjima. Također, zbog slabije obrazovanosti, loše prometne infrastrukture, kao i nepostojanja dječjih vrtića, žene u ruralnim područjima otežano se i zapošljavaju.

Pristupačnost je jedan od preduvjeta za uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu, a u nedostatku sveobuhvatnih istraživanja dovoljno je samo obratiti pozornost na to koliko malo osoba s invaliditetom susrećemo u svakodnevnom životu, istaknula je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Smatra kako posebno zabrinjava izostanak svijesti da se kod nabave prijevoznih sredstava biraju ona koja su pristupačna svim građanima, neovisno o stupnju njihove pokretljivosti. Dodala je i kako su, bez obzira na sve pozitivne pomake, još uvijek nedovoljne mjere koje se poduzimaju od lokalne do nacionalne razine.

Djetinjstvo i odrastanje na selu, otoku ili kojem drugom izoliranom području, udaljenom od urbanih središta, često podrazumijeva otežanu dostupnost pojedinih službi za skrb o djeci, dječjih jaslica i vrtića, kvalitetnog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, zdravstvenih i socijalnih usluga, sadržaja i aktivnosti organiziranog slobodnog vremena – od dječjih knjižnica i kazališta do sportskih i umjetničkih aktivnosti za djecu. Sve to još teže pogađa djecu koja žive u siromaštvu, romsku djecu, djecu s teškoćama u razvoju i druge ranjive skupine, navela je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.

Na konferenciji su se okupili predstavnici institucija za ljudska prava, akademske zajednice, nadležnih tijela, stručnih službi te udruga civilnog društva, a o svojim svakodnevnim iskustvima govorili su i stanovnici ruralnih područja.

Pravobraniteljice su konferenciju organizirale ususret Međunarodnom danu ljudskih prava, koji se u svijetu obilježava 10. prosinca. Na samom kraju, pozvale su na strateško uključivanje ruralnih područja u prioritete nadležnih tijela na svim razinama. „Važno je vrlo pažljivo promišljanje najavljenih reformi, uključujući i reformu lokalne i regionalne samouprave, odnosno posljedica koje mogu imati na najranjivije sugrađane. A upravo razina dostupnosti javnih usluga najranjivijima mora biti jedan od pokazatelja njihove uspješnosti“, zaključila je pravobraniteljica Vidović.

Ostale novosti

  • 1