Okrugli stol o siromaštvu i starijim osobama

152498601S ciljem obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva i Svjetskog dana beskućnika, Pučka je pravobraniteljica organizirala okrugli stol o siromaštvu i starijim osobama koji je održan 17. listopada 2014. u Domu za starije i nemoćne osobe Medvešćak.

Uz uvodna obraćanja pučke pravobraniteljice Lore Vidović, predsjednika saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Silvana Hrelje te ravnateljice Doma Medvešćak Krasanke Glamuzina, izlaganja su održali Mile Mrvalj – bivši beskućnik, Marija Lovreković – voditeljica Službe za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante Ministarstva socijalne politike i mladih, Lidija Hrstić Novak – savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava, Ana Štambuk – predstojnica Katedre za  socijalnu gerontologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, Drago Lelas – dopredsjednik udruge Most i Jasna Petrović – predsjednica udruge Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Pučka pravobraniteljica istaknula je kako je stopa rizika od siromaštva za umirovljenike 2012. godine u RH iznosila 21,8%. Iako je 10% hrvatskih građana starijih od 60 godina bez mirovinskog primanja, državna potpora za starije osobe bez mirovine još uvijek nije uvedena. S druge strane, iznosi socijalnih primanja ne mogu osigurati zadovoljenje minimuma životnih potreba. Niti problem beskućnika u RH nije dostatno istražen niti je uhodan sustav podrške i brige o njima. I socijalna sigurnost starijih osoba je istaknuta kao područje u kojem je potrebno uložiti dodatne napore.

Uz poimanje siromaštva kao društvenog stanja koje dovodi do isključivanja čovjeka iz društvenih aktivnosti, predstavljene su dostupne usluge sustava socijalne skrbi usmjerene na brigu o osobama starije životne dobi. Uz zakonski okvir, prezentirane su i aktivnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se odnose na zaštitu i skrb o osobama starije životne dobi odnosno najsiromašnije osobe. Iako su vidljivi brojni pomaci, velike su razlike između pojedinih dijelova Republike Hrvatske. Pa tako pojedini gradovi i općine, unatoč postojanja potrebe, nemaju prihvatilište odnosno prenoćište za beskućnike. Područje socijalnog stanovanja najranjivijih skupina građana još uvijek nije regulirano. Zabrinjavajuće je kako je svaki 5. korisnik usluga prihvatilišta stariji od 60 godina.

Prezentirani su i problemi vezano uz mirovinski sustav za čije su funkcioniranje doprinosi nedostatni. Stoga je prezentirana ideja rješavanja problema rastućeg siromaštva osoba starije životne dobi i predloženo njihovo ponovo uključivanje u sustav rada. Profesionalna rehabilitacija istaknuta je kao sustav koji bi mogao poboljšati materijalnu situaciju osoba starije životne dobi čija je radna sposobnost umanjena.

Razgovaralo se i o problemu, uvjetno rečeno, „kažnjavanja“ korisnika socijalne pomoći kojima se u slučaju nekog novčanog primitka iz drugih izvora pomoć ukida. Time su, istaknuto je, korisnici socijalne pomoći stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na druge građane, jer ne mogu primiti niti dar bez da im se zbog toga ukinu određena prava.

Kao izuzetno značajan istaknut je i angažman organizacija civilnog društva. Pri tome podjednako važnu ulogu imaju organizacije koje skrbe o osobama starije životne dobi kao i organizacije koje ih okupljaju u cilju zaštite njihovih interesa. Upravo takve udruge angažirane su oko rješavanja problema ekonomskog zlostavljanja osoba starije životne dobi kroz ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, uspostave pravne regulative za zaštitu osoba starije životne dobi od svih oblika zlostavljanja te rješavanja drugih problema s kojima se osobe starije životne dobi susreću u svakodnevnom životu.

Prikupljanje i obrada podataka, koji trenutno i ne postoje, jedina su moguća baza za rad na  unaprjeđenju sustava skrbi o osobama starije životne dobi. Pri tome treba sagledati širu sliku te voditi računa o implementaciji već postojećih propisa i njihovom unaprjeđenju.

Zaključno je istaknuto kako ekonomska kriza ne smije utjecati na kvalitetu skrbi o vulnerabilnim skupinama, pa tako niti na skrb o osobama starije životne dobi. Suradnja s drugim dionicima treba se i dalje razvijati, no ne smije ostati „zamjena“ za neriješena pitanja unutar formalnog sustava skrbi. Pitanje informiranja starijih osoba o njihovim pravima, koje je više puta istaknuto nedostatnim, kao i statistika, treba biti sustavno vođena. Pučka je pravobraniteljica podržala inicijativu SUH-a za ukidanje dosmrtnog uzdržavanja, te je pozvala sve sudionike da joj se obrate i u drugim situacijama kada njen angažman može doprinijeti primjerenijoj razini društvene skrbi o starima i nemoćnima. Konačno, raspravljena pitanja i uočeni problemi bit će sastavni dio izvješća koje pučka pravobraniteljica podnosi Hrvatskome saboru.

Ostale novosti

  • 1