Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 28. travnja – U Europi stres i psihosocijalni rizici najodgovorniji za obolijevanja na radnome mjestu

Međunarodna organizacija rada 28. travnja obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a Hrvatski je sabor 2007. godine 28. travanj proglasio i Nacionalnim danom zaštite na radu.
Obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sastavni je dio globalne strategije, kojom se potiče prevencija bolesti i ozljeda na radu. Tim povodom, nacionalne vlade, sindikati i udruge poslodavaca širom svijeta organiziraju brojne aktivnosti, a tema ovogodišnje proslave je sigurnost i zdravlje u upotrebi kemikalija na radu. Svjetski sindikalni pokret 28. travnja obilježava i Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike, kojim se odaje počast svim žrtvama nesreće na poslu i žrtvama profesionalnih bolesti.

Prema podacima Međunarodne organizacije rada, svaki dan umre 6.300 ljudi od posljedica nesreće na poslu ili profesionalne bolesti, što je godišnje više od 2,3 milijuna. Uz to se na poslu godišnje dogodi 317 milijuna nesreća. Ovi razlozi potakli su donošenje Seulske deklaracije o sigurnosti i zdravlju na radu, koju su u lipnju 2008. godine potpisali predstavnici 46 zemalja, a prema čijim principima pravo na sigurno i zdravo radno okruženje treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo.
Za sprečavanje rizika i poboljšanje uvjeta rada u Europi zalaže se Europska agencija za sigurnost i zdravlje koja poduzima niz aktivnosti kako bi Europa postala sigurnije, zdravije i produktivnije mjesto za rad. Kampanja 2014. – 2015. posvećena je temi upravljanja stresom u cilju zdravih radnih mjesta. Smatra se da je u Europi stres, uz psihosocijalne rizike, odgovoran za više od polovicu izgubljenih radnih dana, stoga se kampanjom radnicima i poslodavcima želi pružiti potpora i smjernice u upravljanju stresom povezanim s radom.
U Hrvatskoj, trenutno je u saborskoj proceduri donošenje novog Zakona o zaštiti na radu koji je usklađen s propisima Europske unije, kao i s mjerodavnom praksom Suda Europske unije. Njegov glavni cilj je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, a sukladno pravnoj stečevini Europske unije, po prvi puta sadrži i mjere zaštite radnika od psihosocijalnih i psihofizioloških napora na radu (stres, mobing, monotoni poslovi, normirani rad i sl.) prema kojima je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom te otkloniti mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
Pitanja zaštite na radu, povezana su s ostvarivanjem dvaju socijalnih prava: kako prava na zdravlje, tako i prava na rad koja su, u vremenima ekonomske krize, među prvima ugrožena. Stoga su visoki standardi u novom Zakonu o zaštiti na radu, ali i njihova primjena u praksi kao i mehanizmi njihove učinkovite kontrole presudni, o čemu odgovorne institucije sustava trebaju pojačano brinuti.

Ostale novosti

  • 1