Okrugli stol „Poboljšanje sustava ovrhe u Republici Hrvatskoj“

U okviru Twinning projekta „Poboljšanje sustava ovrhe u Republici Hrvatskoj“, koji zajednički provode ministarstva pravosuđa iz Hrvatske, Španjolske i Mađarske, a financira Europska unija, u Zagrebu je 18. veljače održan posljednji u nizu okruglih stolova na ovu temu. Cilj je bio prikupiti iskustva i mišljenja iz svih većih hrvatskih gradova. Na okruglim stolovima su sudjelovali suci općinskih i županijskih sudova, predstavnici Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, FINA-e, javni bilježnici, odvjetnici, predstavnici udruženja za zaštitu potrošača te drugih udruženja, te savjetnica pučke pravobraniteljice.

Raspravu su kratkim uvodnim izlaganjima započeli predstavnici triju ministarstava pravosuđa, nositelja ovog projekta, a čiji rezultati bi trebali dati prijedloge za poboljšanje ovršnog sustava u RH. Uža tema bila je komunikacija s građanima u cilju podizanja svijesti i upoznatosti javnosti s ovršnim sustavom. Iskustvo Mađarske, primjerice, pokazuje manju učinkovitost u komunikaciji putem okruglih stolova, seminara i sl., jer daju preopćenite informacije o ovrsi, dok građane zanimaju konkretni odgovori na njihove pojedinačne probleme. Naveo je to predstavnik mađarskog Ministarstva pravosuđa i dodao kako su se dobrom praksom pokazala tzv. „otvorena vrata“ – koristili su glazbene festivale koji se u Mađarskoj održavaju u ljetnom periodu te su na mjestima njihova održavanja postavljali svoje štandove na koje su građani mogli slobodno doći i postavljati pitanja. Na taj način su ih informirali o svom radu, funkcioniranju sustava ovrha, ali im davali i odgovore u njihovim konkretnim slučajevima. Letke i brošure je ocijenio neprikladnima zbog prečestih izmjena zakona, što je problem ne samo u Mađarskoj, već i u Hrvatskoj.

Predstavnice Općinskog građanskog suda u Zagrebu iznijele su kako mjesečno zaprimaju tri do četiri tisuće ovršnih predmeta. One su istaknule probleme prekompliciranog i sporog ovršnog postupka te smatraju kako treba utjecati na promjenu svijesti javnosti isticanjem neprihvatljivosti izbjegavanja plaćanja dugova.

Predstavnik udruženja potrošača rekao je kako su iz njihovog iskustva pristupi „otvorenih vrata“ i razgovora „licem u lice“ najbolji načini informiranja građana. Naglasio je kako treba potaknuti kampanju za podizanje razine financijske pismenosti građana te provesti istraživanje o utjecaju ovrhe i stečaja na zdravlje građana, broj smrti i samoubojstava, razaranje obitelji i sl. Također je iznio potrebu da se kod otvaranja tekućeg i žiro računa radi isplate primanja istovremeno otvara i zaštićeni račun, opreza radi.

Posebno se u raspravi govorilo o potrebi pravne pomoći, odnosno činjenici da dužnici/ovršenici često zbog nepoznavanja procesnih pravila gube mogućnost zaštite svojih prava. Zbog osiguravanja jednakog pristupa pravdi svima, trebalo bi poboljšati sustav besplatne pravne pomoći, koji trenutno ne funkcionira na zadovoljavajući način. Također je naglašeno i kako treba pojednostavniti sam postupak ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć, jer građani, zbog kratkih rokova u ovršnom postupku, često nemaju vremena čekati da im se odobri zahtjev. Kao dobar model iznesen je američki u kojem postoje cijela odvjetnička društva, koja se isključivo bave besplatnom pravnom pomoći. Također, spomenuto je kako bi trebalo vratiti mogućnost da se građani za besplatnu pravnu pomoć obraćaju sudovima.

Na kraju se kratko dotaklo i pitanje novog Zakona o stečaju potrošača u svezi s percepcijom koju javnost o njemu ima. Sudionici su iznijeli kako građani u osobnom bankrotu uglavnom vide način za izbjegavanje plaćanja dugova te da im se mora naglasiti kako on podrazumijeva prodaju imovine i namirenje vjerovnika te da jedino za one koji su prezaduženi, a baš ništa nemaju od imovine, može predstavljati brzo rješenje i „bezbolno“ oslobođenje od dugova.

Okvirni zaključak okruglog stola bio je kako treba podizati svijest građana o tome da se dugovi moraju plaćati, podizati financijsku pismenost, ali im ponuditi i pomoć pravnim savjetima, posebno u svezi s postupovnim pravilima u ovršnom postupku. Tko i kojim komunikacijskim kanalima to treba činiti, ostaje vidjeti u zaključcima završnog izvješća koje će biti prezentirano po dovršetku ovog projekta.

 

Ostale novosti

  • 1