Svjetski dan socijalne pravde

S ciljem ulaganja snažnijih napora za iskorjenjivanje siromaštva, osiguranju dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanju socijalne sigurnosti i pravde za sve, Svjetski dan socijalne pravde obilježava se svake godine 20. veljače, a socijalna pravda moguća je jedino u društvima u kojima se poštuju sva ljudska prava i temeljne slobode.

U svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, pučka pravobraniteljica kontinuirano ukazuje na probleme s kojima se građani susreću vezano uz postizanje socijalne sigurnosti, posebice osobe starije životne dobi, zatim uz prava nezaposlenih, ali i radnika, pripadnika nacionalnih manjina, diskriminaciju, dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga, pogotovo u ruralnim krajevima, ali mnogih drugih koji utječu na položaj najranjivijih članova našeg društva. Međutim, Hrvatska još nema Strategiju o socijalnom stanovanju ili beskućništvu, kao ni rješenja za održivi rad socijalnih samoposluga, a to su samo neke od preporuka pučke pravobraniteljice kojima je cilj uklanjanje sustavnih problema s kojima su građani suočeni.

Petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, pri čemu je ono višestruko prisutnije u ruralnim područjima. Socijalne naknade ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a u posebno su ranjivoj situaciji starije osobe koje zbog niskih mirovina često ne mogu osigurati osnovne uvjete za dostojanstven život. Naime, više od četvrtine osoba starijih od 65 godina, a u samačkim kućanstvima njih gotovo polovina, u riziku su od siromaštva. Jedna od mjera Strategije socijalne skrbi za starije osobe u RH je uvođenje nacionalne mirovine, no to je planirano tek u 2020., premda je u prosincu 2018. godine gotovo 250 tisuća umirovljenika, ili nešto više od petine od njihovog ukupnog broja, primalo mirovinu manju od 1600 kuna.

Unatoč rastu potražnje za radnicima te konstantnom padu broja nezaposlenih, pronalazak posla i dalje ne znači izlazak iz siromaštva, jer je posao i dalje lakše izgubiti nego pronaći, pogotovo starijima. Nerijetko trgovačka društva imaju politiku zapošljavanja mlađih radnika, a restrukturiranja znače otkazivanje radnicima starije dobi, pod izlikom tehnološkog viška. Pritom, poznata je i praksa kontinuiranog sklapanja ugovora na određeno vrijeme, što može potrajati i dulje od desetljeća.

Građani slabijeg ekonomskog statusa najizloženiji su diskriminaciji temeljem imovnog stanja koja ih onemogućava u sudjelovanju u javnom i društvenom životu i povećava rizik od socijalne isključenosti. Marginalizirane skupine građana, poput beskućnika, Roma, dugotrajno nezaposlenih i drugih, često su osim zbog imovnog stanja, diskriminirani i temeljem drugih osnova te im je izlazak iz začaranog kruga siromaštva, značajno otežan.  

Uvođenjem minimalnog dohotka koji je jedan od 20 načela Europskog stupa socijalnih prava, sustav socijalne skrbi treba jamčiti dostojanstven i bolji život najugroženijih građana, a prilikom kreiranja socijalnih politika treba težiti smanjenju regionalnih razlika i iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti. U konačnici, ključ za uspostavu socijalne pravde nalazi se u otvaranju novih radnih mjesta, osobito onih bolje kvalitete, odnosno boljoj dostupnosti rada onima koji su u teškoj socijalnoj situaciji.

 

Ostale novosti

  • 1