Usvojena pravila za provedbu Globalnoga sporazumu o klimatskim promjenama

Nakon dvotjednoga završnog usuglašavanja među 196 zemalja UN-a i EU na konferenciji COP 24, sredinom prosinca 2018. u Katowicama je usvojen paket pravila za provedbu Globalnoga sporazuma o klimatskim promjenama, odnosno za operacionalizaciju Pariškoga sporazuma iz 2015. Mukotrpan rad na pregovaranju financijskih obveza država članica, praćenju napretka te povećanju doprinosa na suzbijanju negativnih posljedica klimatskih promjena trajao je pune tri godine zbog otpora kojeg pružaju gospodarske velesile a koje su ujedno i najveći zagađivači.  

“Tijekom pregovaranja naši napori nisu bili usmjereni tek na puku proizvodnju teksta ili obranu nacionalnih interesa. Bili smo svjesni odgovornosti prema narodima i prema sudbini planeta koji je naš zajednički dom i dom budućih generacija koje će doći iza nas. Učinili smo velik korak naprijed u ostvarenju ciljeva iz Pariškoga sporazuma zahvaljujući kojima će naša djeca moći reći da su njihovi roditelji donijeli prave odluke u važnom povijesnom trenutku,” zaključio je predsjedavajući konferencije Michał Kurtyka.

Članice EU obvezale su se smanjiti emisiju stakleničkih plinova najmanje za 40 posto do kraja 2030. u odnosu na 1990. godinu, sukladno vlastitom klimatskom i energetskom planskom okviru. U EU su sve potrebne zakonske pretpostavke već donesene uključujući i one o obnovljivoj energiji i energetskoj učinkovitosti što – ako se u potpunosti provede – Komisija procjenjuje kako bi mogle dovesti do 45% smanjenja štetnih emisija do kraja 2030. Tome bi trebala pridonijeti planirana modernizacija sustava trgovine, transporta, građenja, poljoprivrede i zbrinjavanje otpada.

Prva provjera drže li se zemlje dogovorenoga paketa pravila za smanjenje emisije ugljičnoga dioksida u atmosferu bit će 2020. kada bi trebalo utvrditi dodatne mjere do 2030.

Ulaskom u EU, RH je preuzela zajednički europski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 % do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu.

Pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima posvećuje pozornost štetnim posljedicama klimatskih promjena koje se odražavaju na stanje ljudskih prava u RH (poplave, požari), prvenstveno na ostvarivanje prava na zdrav život, okoliš i prirodu.

Ostale novosti

  • 1