Lokalni dionici sudjelovat će u planiranju održivog razvoja potpomognutih područja

U planiranje održivog razvoja potpomognutih područja ubuduće bi trebali biti uključeni lokalni dionici, poput općina, gradova, županija te organizacija civilnog društva, lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) i pripadnika nacionalnih manjina. Ovu novost predložila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović tijekom javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o potpomognutim područjima, a prema izvješću o održanom savjetovanju, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je prihvatilo prijedlog.

Potpomognuta područja obuhvaćaju gotovo polovicu jedinica lokalne samouprave, njih čak 264, a nalaze se u svim županijama osim Istarske i Primorsko goranske, većina u središnjem i istočnom dijelu zemlje. O stanju u njima pravobraniteljica, na osnovu informacija prikupljenih terenskim radom, upozorava u godišnjim Izvješćima Hrvatskom saboru, u kojima daje i preporuke za povećanje dostupnosti javnih usluga građanima, prvenstveno komunalnih, vodnih, energetskih, zdravstvenih i socijalnih te javnog prijevoza.

Upravo tijekom terenskog rada su brojni župani, gradonačelnici i načelnici, ali i organizacije koje u tim područjima djeluju, naglašavali kako su nedostatno uključeni u procese donošenja odluka koje utječu na njihove obveze i život građana. Zato je pozitivna najava prihvaćanja prijedloga pravobraniteljice, da se lokalne dionike uključi u izradu Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja.

U izvješću o savjetovanju je naglašeno i kako Zakon predviđa obvezu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije da osigura financijsku pomoć za provedbu projekata koji mogu poboljšati dostupnost lokalne infrastrukture na lokalnoj razini. Naime, naselja u ruralnim područjima u pravilu su znatno slabije pokrivena javnim vodoopskrbnim mrežama, a kanalizacijski sustavi izgrađeni tek iznimno. Također, na ovim područjima u posebno su teškom položaju i kućanstva koja nemaju mogućnost priključenja na energetsku mrežu, za što je najčešći razlog nedostatak sredstava i neisplativost investicija potrebnih za izgradnju infrastrukture. No, nadležna tijela obvezna su energiju svakome učine dostupnom i omogućiti primjeren životni standard građanima, a time i zaštitu od energetskog siromaštva.

O kvaliteti života u pojedinim dijelovima zemlje govore i statistike koje dokazuju regionalne nejednakosti, pa su tako stanovnici Brodsko-posavske i Virovitičko-podravske županije u gotovo tri puta većem riziku od siromaštva od onih u Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji. Alarmantno zvuče i predviđanja demografa o razmjerima iseljavanje u idućih 30 godina. Tako bi do 2051. pet županije moglo ostati bez čak 40 do 60 posto stanovnika, a još njih šest bez 20 do 40 posto stanovnika. Najteže bi mogle biti pogođene Karlovačka, Šibensko-kninska, Požeško-slavonska, Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija, dok se nešto manji pad predviđa u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Ovi podatci jasno dovode u vezu depopulaciju s nedostatkom dostupnih javnih usluga, pa je potrebno što prije osmisliti mjere koje odgovaraju potrebama građana. Nažalost, prečesto svjedočimo upozorenjima o neodrživosti trenutne situacije, no na za sada nisu popraćena odgovarajućim i konkretnim javnim politikama koje bi stanje izmijenile na bolje.

 

Ostale novosti

  • 1