Izmjene Ovršnog zakona dobrodošle, ali mnogi neće osjetiti pozitivne učinke

Izmjene Ovršnog zakona, predviđene Konačnim prijedlogom upućenim u saborsku proceduru, dobrodošle su, no ne nude sveobuhvatno rješenje, zbog čega mnogi građani neće osjetiti njihove pozitivne učinke. Između ostalog, ne obuhvaćaju problem nerazmjernih troškova postupka, slučajeve ovrhe zaštićenih primanja i naknada, kao ni situacije kada ovršenici za postupak, a nekad i za sam dug, doznaju tek po blokadi računa.

Zato je potrebno žurno pristupiti donošenju novog cjelovitog Ovršnog zakona, upozorila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću, ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću te saborskom Odboru za pravosuđe i Odboru za zakonodavstvo. Ponovila je i argumente za promjene u ovršnom sustavu koje je posljednjih godina upućivala nadležnim tijelima, u preporukama u godišnjim Izvješćima Hrvatskom saboru, pojedinačnim predmetima te prilikom donošenja propisa.

Ovrsi je potrebno vratiti njezin smisao, a to je naplata nepodmirenog dospjelog duga, uz nužne troškove postupka. No, ovršni postupak opterećen je troškovima koji vrlo često višestruko premašuju iznos osnovnog duga, što izravno utječe na rast broja blokada, odnosno na nemogućnost građana da ispunjavaju svoje obveze. Prema podacima FINA-e, 83 posto blokiranih u blokadi je dulje od godinu dana, dok njihov dug čini gotovo 96 posto iznosa ukupnog duga građana.

Također, neprihvatljivo je što se u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima događa da ovršenici ostaju bez nužnih sredstava za život jer im zaštićena primanja i naknade budu u cijelosti ovršene, budući da propisane radnje koje se poduzimaju u svrhu ostvarivanja zakonom zajamčene zaštite nisu odgovarajuće ni dostatne. Potrebno je i propisati rješenja kojima će se povećati mogućnost naplate duga prije pokretanja ovrhe, a ovršenik o njoj mora biti stvarno obaviješten, kako bi bio u mogućnosti pravovremeno koristiti svoja procesna prava te podmiriti dug sa što manjim kamatama i troškovima. Ovršni postupak je potrebno prvenstveno prevenirati, a kada se provodi, mora biti jednako učinkovit i pružati jednaku zaštitu svim strankama u postupku.

I dok je porast vidljivosti koju je ova tema dobila kod nositelja izvršne i zakonodavne vlasti pozitivan, nužno je zaustaviti daljnju progresiju problema, omogućiti izlaz onima koji se već nalaze pod nerazmjernim teretom ovrha, a posebice dugotrajnih blokada, te uspostaviti učinkovit sustava prisilne naplate, koji će ovrsi vratiti njezin pravi smisao i postići pravednu procesnu ravnotežu ovrhovoditelja i ovršenika.

Pismo pravobraniteljice premijeru i ministru pravosuđa možete pronaći u privitku dolje, kao i mišljenje na Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, iz studenog 2016.

Posljednju analizu problema ovrha i preporuke za njihovo uklanjanje, iz Izvješća za 2016., možete pronaći ovdje.

Ostale novosti

  • 1