Nakon pritužbe odvjetnice Jasminke Biloš i udruge B.a.B.e. , vezano uz postupak prisilne hospitalizacije gospođe Zdenke Kvesić iz Osijeka, pučka pravobraniteljica zatražila je, u petak 12. srpnja, od predstojnika Klinike psihijatriju KBC Osijek, Pave Filakovića, da joj u roku od osam dana dostavi podatke o zakonskoj osnovi zadržavanja odnosno smještaja gospođe Kvesić u psihijatrijsku ustanovu, o tome je li u njezinom slučaju određena primjena fizičke sile ili izdvajanja uz elaboraciju razloga primjene te podatke o tome je li gospođi Kvesić oduzet mobitel, jesu li joj zabranjene posjete te je li joj ograničeno pravo da se savjetuje sa svojim odvjetnikom, uz detaljna obrazloženja razloga primjene ovih postupaka.
U slučaju Kvesić, pučka pravobraniteljica djeluje temeljem Zakona o pučkom pravobranitelju, kao opunomoćenica Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama kojih je Hrvatska potpisnica, a u koja uključuju snažnu zaštitu prava osoba lišenih slobode.

Pučka pravobraniteljica se kao opunomoćenica Hrvatskog sabora, u okviru svojih ustavnih ovlasti, zalaže za zaštitu ustavnih i zakonskih prava svih građana pred državnim i drugim tijelima.
Pravo na sudjelovanje u političkom odlučivanju građana u RH može se, osim izborom svojih predstavnika u tijela vlasti, ostvarivati i oblikom neposrednog odlučivanja, odnosno referendumom, u skladu s Ustavom RH.

Unatoč tome što takva inicijativa građana, kao mogući korektiv predstavničke demokracije u Hrvatskoj još nije zaživjela kao u državama koje u tome imaju više iskustva, u Hrvatskoj ipak postoji ustavnopravni, ali i zakonodavni pravni okvir, unutar kojeg je propisan način preduvjeta za provođenje referenduma. Na to, osim pojedinih ustavnih odredbi o referendumu, obvezuje Ustav u cjelini, a osobito odredbe o poštivanju vladavine prava kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka.

Niz događaja, govora i akata mržnje neviđenom se žestinom reda i obilježava protekle tjedne.

Odnosi se to na tri nasilna incidenata koji su obilježili svibanj, i koji očito kreću iz različitih svjetonazorskih okruženja: niz fizičkih napada i vrijeđanja volontera i volonterki inicijative za skupljanje potpisa za referendum U ime obitelji, koji su kulminirali ozljedama volontera i paljenjem štanda na zagrebačkom Cvjetnom trgu 15. svibnja, vandalsku provalu navijača skupine Torcida u zgradu Općine Krnjak u blizini Karlovca, koji su maltretirali prisutne te skinuli zastavu srpske nacionalne manjine s pročelja Općine, te naposljetku napad kamenjem zasad nepoznatih mlađih osoba na nedavno otvoreni Islamski centar u Rijeci.

Ostale novosti

  • 1