Građani nam se često obraćaju s pritužbama u području radnih prava, uključujući i one vezane za nezakonit ili nedopušten otkaz ili tzv. mobing na poslu tj. radnom mjestu, bez obzira radi li se o neprimjerenom ponašanju njihovih nadređenih osoba ili kolega. Iako u tim slučajevima ne možemo voditi ispitne postupke, ove pritužbe iznimno su nam korisne za pripremu preporuka za sustavna poboljšanja u području radnih i službeničkih odnosa, a pritužiteljima dajemo opće pravne informacije o tome kako zaštititi svoja prava i dostojanstvo, koje donosimo u nastavku.

KAKO PREPOZNATI MOBING?

Iako ne postoji zakonska definicija mobinga, njime se uobičajeno smatra svaki oblik nasilja na radnom mjestu tijekom duljeg vremenskog razdoblja koje karakterizira psihičko ili moralno zlostavljanje. To može uključivati različite oblike izbjegavanja, izdvajanja i onemogućavanja održavanja socijalnih kontakata na poslu, napade na ugled ili negativne komentare na račun osobnih karakteristika žrtve.

Primjer su stalne kritike i prigovori na rad, vrijeđanje ili ignoriranje, pretjerana kontrola, prebacivanje odgovornosti, kažnjavanje, niske ocjene rada, nemogućnost napredovanja, uskrate ili davanja neprimjerenih i/ili nedopuštenih radnih zadataka, neopravdani premještaji, kao i napadi na zdravlje osobe.

Mobing nije samo neželjeno ponašanje nadređene osobe, već i osoba u radnom okruženju s istim ili sličnim položajem u organizacijskoj strukturi poslodavca.

Poslodavac je dužan ozbiljno pristupiti u situacijama mogućeg mobinga. Kod radnika koji je žrtva takvog postupanja često dolazi do smanjenja motivacije za rad, pada produktivnosti, narušavanja samopouzdanja, a mogu se javiti i zdravstveni problemi.

KAKO SE ZAŠTITITI?

Prvi korak u zaštiti od mobinga je obraćanje poslodavcu, točnije ovlaštenoj osobi za primanje i rješavanje zahtjeva za zaštitu dostojanstva radnika ili sindikalnom povjereniku. Ovisno o tome radi li se o poslodavcu iz državnog, javnog ili privatnog sektora, postupak i mjere mogu detaljnije biti određene još i kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Ako nakon toga poslodavac radniku ne pruži primjerenu zaštitu, odnosno ne poduzme mjere za sprječavanje mobinga ili su one neprimjerene, daljnja se zaštita dostojanstva može zatražiti isključivo u sudskom postupku.

Također, neovisno traje li radni odnos ili je u međuvremenu prestao, moguće je i podnijeti kaznenu prijavu protiv osobe koja tako postupa radnika jer vrijeđanje, ponižavanje i zlostavljanje kojim se narušava nečije zdravlje ili vrijeđaju prava na radu ili u svezi s radom, mogu predstavljati kazneno djelo.

Dodatno, nadležnom sudu se moguće obratiti i zbog naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti uslijed mobinga na radnom mjestu, a u slučajevima kada se radi o mogućem seksualnom uznemiravanju, žrtva se može obratiti i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

U sudskim postupcima zbog mobinga kao dokazna sredstva koriste se saslušanje stranaka i svjedoka, uvid u relevantnu dokumentaciju (zapisnici, evidencija o radnicima), uvid u e-poštu ili razmjenu poruka putem komunikacijskih sredstava. Zato je korisno bilježiti neželjeno ponašanje i, primjerice, čuvati poruke e-pošte s neprimjerenom komunikacijom. Kada je zbog mobinga narušeno zdravstveno stanje radnika, sud može izvršiti uvid u zdravstvenu dokumentaciju i prema potrebi provesti dokaz medicinskim vještačenjem.

 

ŠTO UČINITI U SLUČAJU NEZAKONITOG/NEDOPUŠTENOG OTKAZA?

Građani u pritužbama nerijetko navode i da im je nezakonito ili nedopušteno otkazan ugovor o radu što je, kao i sve ostale odluke poslodavca kojima se krše prava radnika, moguće osporavati isključivo u sudskom postupku. Pritom je važno pripaziti na redoslijed poduzimanja radnji, kao i na vrlo kratke rokove jer se njihovim protekom gubi pravo na sudsku zaštitu. Tako osoba koja misli da je odluka o otkazu ugovora o radu nedopuštena mora:

  • u roku od 15 dana od primitka odluke o otkazu poslodavcu uputiti pisani zahtjev za zaštitu prava, o kojem se on u istom roku može, ali ne mora očitovati;
  • ako zahtjev bude odbačen ili se na njega poslodavac uopće ne očituje, radnik u daljnjem roku od 15 dana može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava tužbom pred nadležnim sudom.

MOGU LI DOBITI OTKAZ ZBOG BOLESTI ILI OZLJEDE?

Privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili ozljede nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. No, u slučaju kada je on redovit, bez obzira je li uvjetovan ponašanjem radnika, otkazni rok ne teče za vrijeme bolovanja koje je započelo prije donošenja takve odluke. Ako je bolovanje započelo nakon otkaza, tijek otkaznog roka također se prekida, ali će radni odnos ipak prestati najkasnije šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

KOME SE MOGU OBRATITI?

Pučka pravobraniteljica nema ovlasti zastupati građane niti pružati pravnu pomoć. Građani koji se nađu u nekoj od opisanih situacija za konkretnu pomoć mogu se obratiti odvjetniku ili, ukoliko ostvaruju to pravo, zatražiti besplatnu sekundarnu pravnu pomoć kod upravnog tijela županije na čijem području imaju prijavljeno prebivalište ili boravište. Osim pravnog savjeta, ona obuhvaća i sastavljanje podnesaka u postupcima zaštite prava radnika pred poslodavcem, sudskim postupcima, kao i zastupanje u njima, pravnu pomoć u mirnom rješavanju sporova, ali i oslobađanje plaćanja troškova sudskog postupka i sudskih pristojbi. Dodatno, kad je u pitanju mobing, specijaliziranu savjetodavnu pomoć, podršku i edukaciju žrtve mogu potražiti i u udruzi Mobbing, o kojoj više možete doznati na linku https://mobbing.hr/.

 

Više informacija o stanju ljudskih prava u području radnih i službeničkih odnosa možete pronaći u izvješćima pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru (analiza stanja ljudskih prava u Hrvatskoj), a pritužbu nam možete poslati na jedan od kontakata.