Olakšan primitak u državljanstvo i dalje predviđen užem krugu građana

Olakšan postupak dobivanja državljanstva uskoro bi trebao biti omogućen pripadnicima hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskim iseljenicima, a predviđen je u izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje je do 2. studenog 2018. bilo u javnom savjetovanju.

No, potrebno je pod povoljnijim uvjetima omogućiti primitak u hrvatsko državljanstvo i ostalim osobama koje su nedvojbeno dio hrvatskog društva, rođene i žive u Republici Hrvatskoj od svog rođenja, ali ovdje nisu imale kontinuirano regulirani boravak, zbog okolnosti i razloga na koje objektivno same nisu mogle utjecati ili koje su se zbile čak i krivnjom drugih, primjerice, greškama u radu državnih tijela.

Među njima bi trebali biti i pripadnici manjinskog naroda navedenih u Ustavu, kada se utvrdi njihova neposredna povezanost s Republikom Hrvatskom. Naime, nije sporno da se pripadnicima hrvatskog naroda omogućuje stjecanje hrvatskog državljanstva pod povoljnijim uvjetima, ali nema zapreka da se takva mogućnost pruži i osobama koje imaju čvrstu poveznicu s RH, a koje državljanstvo ne mogu steći pod drugim pravim osnovama beneficirane naturalizacije, ili mogu, ali uz ispunjavanje dodatnih uvjeta koji vrijede za strance (npr. odobren stalni boravak).

Iz toga proizlazi da je postupak stjecanja državljanstva isti za strnace koji nemaju čvrstu poveznicu s Hrvatskom, kao i za osobe koje ju imaju, odnosno tzv. „neformalne“ pripadnike nacionalne manjine (jer formalno to postaju tek stjecanjem hrvatskog državljanstva).

Ove primjedbe istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu. One su i u skladu s mišljenjima Europske komisije protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI), navedenim u Izvješćima o Hrvatskoj, o potrebi poduzimanja mjera kako bi se riješili problemi kod stjecanja državljanstva na koje nailaze upravo ove osobe.

Istaknula je i kako je u Hrvatskoj, prema podacima UNHCR-a, 749 osoba bez državljanstva i 2137 osoba neutvrđenog državljanstva, s time da veliku većinu njih čine Romi, a ovaj status (apatridnost) ima izrazito negativan utjecaj na živote pojedinaca. Posjedovanje državljanstva nužno je za punopravno sudjelovanje u društvu te je preduvjet za uživanje cijelog niza ljudskih prava.

Sve komentare možete vidjeti u privitku.

Ostale novosti

  • 1