Posljednja dva tjedna svjedoci smo nezadovoljstva branitelja, uslijed nerazumijevanja s predstavnicima vlasti te dugogodišnje ekonomske krize u kojoj se nalazimo.

Još su prošle godine Pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom uputile zajednički prijedlog amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, kao i na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Istaknuli smo da se postojećim korisnicima opskrbnine i dodatka za pripomoć u kući treba omogućiti zadržavanje ovih prava kao stečenih te da valja primijeniti pravilo zabrane retroaktivnosti uz naglasak da bi predlagatelj ovih zakona trebao jasno procijeniti koji broj korisnika novim propisom gubi ili mu se znatno umanjuju priznata prava, a koji broj korisnika će ostvarivati u sličnom iznosu pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u sustavu socijalne skrbi. I dalje smo mišljenja da je trebalo izraditi stručnu analitičku podlogu za ovako važno zadiranje u stečena prava najranjivijih skupina u društvu, koji baš zbog lošijeg imovinskog statusa, unutar svoje skupine, ostvaruju pravo na opskrbninu.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. listopada Svjetskim danom mentalnog zdravlja, koji se od 1992. godine obilježava svake godine u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH), sa svrhom naglašavanja važnosti promicanja mentalnog zdravlja te usmjeravanja pažnje javnosti na probleme mentalnog zdravlja. Ovo je ujedno i prilika da razmislimo što svatko od nas može učiniti da se smanji stigma i diskriminacija na koju svakodnevno nailaze osobe s problemima mentalnog zdravlja.

Diljem svijeta, već četvrtu godinu, 10. listopada obilježava se Svjetski dan beskućnika kada svi dionici nastoje raznim aktivnostima skrenuti pozornost čitavog društva na probleme ljudi koji su, nerijetko ne svojom krivnjom, ostali bez onog osnovnog – doma. Beskućništvo po svojoj težini i složenosti u brojnim aspektima pripada zasigurno u sam vrh socijalnih problema društva.

Zbog toga koristimo priliku upozoriti da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji istraživanje o problemima i statusu beskućnika, temeljem kojeg bi trebalo kreirati politike i programe o njihovoj skrbi, čime bi se poboljšali uvjeti života ove marginalizirane skupine naših sugrađana. Socijalna isključenost i loši uvjeti života uzrokuju niz fizičkih i mentalnih poteškoća, a uz bolju socijalnu integraciju i uz kvalitetnu suradnju svih pružatelja usluga privremenog smještaja i centara za socijalnu skrb, mogu se bitno ublažiti ili ukloniti. Važnu ulogu pri tome imaju i lokalne zajednice budući da je potrebno što prije proširiti kapacitete i postići ravnomjernu mrežu prihvatilišta/prenoćišta na području cijele Hrvatske, a posebno u onim gradovima gdje ih još nema.

Ostale novosti

  • 1