30 godina Konvencije protiv mučenja

Jedno od najvećih postignuća čovječanstva apsolutna je zabrana mučenja, koje se ne može opravdati ni pod kakvim okolnostima. No, ono je i dalje prisutno diljem svijeta, a njegova zabrana se nerijetko dovodi u pitanje u kontekstu nacionalne sigurnosti, istaknula je skupina stručnjaka UN-a povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama mučenja.

Ovaj dan obilježava se svakog 26. lipnja, kada je prije točno 30 godina na snagu je stupila UN-ova Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Do danas su je ratificirale 162 države, među kojima i Hrvatska.

Temelj borbe protiv mučenja je proaktivan pristup svih državnih tijela i pojedinaca, kao i učinkovita, neovisna i brza istraga koja će omogućiti identificiranje i odgovarajuće kažnjavanje počinitelja. Također je potrebno uspostaviti kvalitetan normativni okvir te ga dosljedno provoditi, a nužne su i redovite edukacije svih službenika i drugih osoba koje su uključene u rad s osobama lišenim slobode o zabrani mučenja te o ljudskim pravima i međunarodnim standardima. Važno je i sve osobe lišene slobode na primjeren i njima razumljiv način upoznati s njihovim pravima i načinima zaštite, a svim osobama koje su bile žrtve mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja potrebno je osigurati podršku, pomoć i zaštitu.

U sklopu djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma, pučka pravobraniteljica ukazuje na uvjete i postupanja koja mogu dovesti do mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Problemi u ovom području uzrokovani su manjkavostima propisa, nedostatkom zaposlenih i njihovom nedovoljnom educiranošću o sprječavanju mučenja. Iako do sada nije utvrdila slučajeve ovog najtežeg oblika kršenja prava, uočila je neljudska i ponižavajuća postupanja, poput sputavanja u krajnje neodgovarajućim uvjetima u sobi za izolaciju.

Kako bi se ove pojave uklonile, pravobraniteljica redovito izdaje upozorenja i preporuke u sklopu rada na pritužbama, nakon obilazaka ustanova u kojima se nalaze osobe lišene slobode, kao i u godišnjim izvješćima. Primjer postignute promjene je nedavno provedeno upozorenje i preporuka pravobraniteljice o potrebi da pritužbe zatvorenika detaljno ispitaju te da se na njih odgovori u zakonskom roku.

Više o prevenciji mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja u Hrvatskoj možete doznati ovdje.

 

Ostale novosti

  • 1