• 9 koraka do boljeg položaja starijih osoba

    Po kvaliteti života starijih osoba Hrvatska se nalazi tek na 61. od ukupno 96 rangiranih mjesta, na ljestvici Global Age Watcha. Mnoge su prepreke na putu do uvjeta za njihovu dostojanstvenu starost. Prvenstveno je to siromaštvo, pa tako mnogi i dalje žive u neprihvatljivim uvjetima i ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe. Gotovo polovica umirovljenika je u 2015. primala mirovinu manju od prosjeka od 2,237.89 kuna, a za čak 92 tisuće njih ona je iznosila manje od 500 kuna.

    Na kvalitetu života utječe i diskriminacija starijih, kao i cijeli niz problema s ostvarivanjem ljudskih prava, posebno u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja i zdravlja.

  • Diskriminacija dijela umirovljenika prilikom davanja povlastice plaćanja pola iznosa mjesečne pristojbe

    Kako bi ublažili financijske teškoće određenog dijela građana, javna televizija je u 2015. dodala i umirovljenike s mjesečnom mirovinom nižom od 1,500 kuna u skupinu korisnika koji imaju pravo na povlasticu plaćanja pola iznosa mjesečne pristojbe. No, pučka pravobraniteljica Lora Vidović utvrdila je sumnju u diskriminaciju dijela umirovljenika koji su iz ove povlastice isključeni.

    Naime, odlukom o izmjeni i dopuni Odluke Nadzornog odbora javne televizije, o utvrđivanju mjesečne pristojbe za 2015. godinu te povlasticama za određene kategorije obveznika plaćanja, ove se obveze u visini od 50 posto oslobađaju umirovljenici koji su na dan donošenja Odluke evidentirani kao obveznici njezina plaćanja, a koji primaju mirovinu u visini do 1,500 kuna i to iz državnog proračuna. Time su isključeni svi ostali umirovljenici čija je mirovina niža od 1,500 kuna, koji žive u Hrvatskoj te su obveznici plaćanja pristojbe, ali koji ne primaju mirovinu iz državnog proračuna.

  • Neodgovarajući uvjeti smještaja krše prava djece u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Zagrebu

    Liječenjem u neodgovarajućim prostornim uvjetima prekršena su prava djece* smještene na Bolničkom odjelu Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, utvrdio je Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) nakon obilaska Bolnice u lipnju 2016.

    Zbog poteškoća u radu, Bolnica se obratila na devet adresa, između ostalog i pučkoj pravobraniteljici, stoga je obilazak bio usmjeren na navode iz njihove zamolbe.

    Bolnički odjel organiziran je kao zatvoreni odjel i jedini je takav u RH, zbog čega ovdje dolaze djeca iz svih krajeva Hrvatske. U isto vrijeme, Bolnica za ove pacijente nema organiziran otvoreni odjel, što značajno otežava liječenje djece i rad zaposlenika - dio pacijenata boravi na zatvorenom odjelu iako za to ne postoji medicinska indikacija, a tu ostaju sve dok traje potreba za njihovim bolničkim liječenjem, što je neprihvatljivo. Nedostatak prostora onemogućava i odvajanje pacijenata po dijagnostičkim kriterijima, a nemaju ni pristup srednjoškolskom obrazovanju.

  • Preporuke za izbjegavanje dodatnih troškova tijekom ovrha

    Prezaduženost građana i dalje je jedan od glavnih egzistencijalnih problema u Hrvatskoj. Prema podacima FINA-e iz 2015., najveći dio blokiranih građana, njih više od 80 posto, u blokadi je duže od godinu dana, a kod gotovo dvije petine njih dug ne prelazi 10 tisuća kuna. To pokazuje kako se mnogim dužnicima opterećenje svakim danom povećava, a rješenje problema im je sve nedostižnije, zbog čega ovrha ne ostvaruje svrhu za vjerovnike.

    Obraćajući se pučkoj pravobraniteljici, blokirani građani često navode kako su u neravnopravnom i beznadnom položaju, posebno kad je riječ o njihovom dugovanju javnim ustanovama i pravnim osobama s javnim ovlastima. Oni, naime, u postupcima ovrhe nerijetko opunomoćuju odvjetnike, iako imaju vlastite pravne službe, što dužnicima izaziva znatne dodatne troškove, koji mogu višestruko premašivati iznos duga.

  • Odjava prebivališta ima posljedice, greška može izazvati znatnu štetu

    Prije donošenja rješenja o odjavi prebivališta, nadležna policijska uprava mora utvrditi činjenice i okolnosti na temelju kojih se može nedvojbeno zaključiti živi li osoba na prijavljenoj adresi. Međutim, pritužbe građana pokazuju kako se u praksi ova obveza često provodi samo terenskom provjerom, u trenutku kada se može očekivati da osoba nije kod kuće. Budući da donošenje rješenja o odjavi prebivališta ima dalekosežne posljedice, pogreška može izazvati znatnu štetu.