• 30 godina Konvencije protiv mučenja

    Jedno od najvećih postignuća čovječanstva apsolutna je zabrana mučenja, koje se ne može opravdati ni pod kakvim okolnostima. No, ono je i dalje prisutno diljem svijeta, a njegova zabrana se nerijetko dovodi u pitanje u kontekstu nacionalne sigurnosti, istaknula je skupina stručnjaka UN-a povodom Međunarodnog dana podrške žrtvama mučenja.

    Ovaj dan obilježava se svakog 26. lipnja, kada je prije točno 30 godina na snagu je stupila UN-ova Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja. Do danas su je ratificirale 162 države, među kojima i Hrvatska.

  • Godišnja konferencija europskih pravobranitelja posvećena Brexitu i populizmu

    Foto: Bernal Revert - European Union/European Ombudsman

    Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i zamjenica Lidija Lukina Kezić sudjelovale su 19. i 20. lipnja 2017. na godišnjoj konferenciji Europske mreže ombudsmana (ENO), koju je u Bruxellesu organizirala europska pučka pravobraniteljica Emily O’Reilly. Konferencija je bila posvećena rastućem populizmu, posljedicama koje je na ljudska prava imao Brexit te ulozi pravobranitelja u uspješnom odgovoru na ove izazove.

    "Ako je 2016. bila godina populizma, može li 2017. biti godina u kojoj ćemo ga odbaciti?", pitala je pravobraniteljica O’Reilly u uvodnom govoru konferencije, u kojem je naglasila važnost transparentnosti institucija u izgradnji povjerenja građana u njihov rad.

  • Zaštita ljudskih prava u ruralnim područjima

    Politika regionalnog razvoja kao jedan od ciljeva ima smanjenje regionalnih razlika te jačanje i izgradnju razvojnog potencijala slabije razvijenih dijelova zemlje, zbog čega Zakon o regionalnom razvoju prepoznaje potpomognuta područja definirana prema indeksu razvijenosti. Nacrt Strategije regionalnog razvoja prepoznaje i područja s razvojnim posebnostima, koja zbog izuzetne prirodno-geografske raznolikosti te društveno-gospodarskih i demografskih specifičnosti značajno utječu na razvoj pojedinih područja, primjerice otoka, brdsko-planinskih područja i demografski posebno ugroženih područja, te im tako omogućava korištenje posebno kreiranih mjera za prevladavanje razvojnih izazova.

  • Broj prisilno raseljenih osoba premašio 65 milijuna

    Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) objavila je kako je na kraju 2016. godine u svijetu bilo više od 65 milijuna prisilno raseljenih osoba, što je najveći broj ikada zabilježen. Ovaj porazni podatak objavljen je povodom Svjetskog dana izbjeglica, koji se redovito obilježava 20. lipnja.

    Većina raseljenih smještena je unutar svoje zemlje, a čak 84 posto njih nalazi se u zemljama niskog ili srednjeg standarda. Samo prošle godine svoje je domove napustilo više od 10 milijuna osoba, ponajviše onih iz Sirije, Afganistana i Južnog Sudana. UNHCR navodi i da, iako je tek svaka treća osoba na svijetu dijete, upravo djeca čine polovicu od ukupnog broja izbjeglica. 

  • Prezaduženost - značajan društveni problem koji potiče nejednakost, prelazi pravne i ekonomske okvire

    Ovrha je, nažalost, i dalje jedna od najčešćih tema koja obilježava svakodnevicu građana i pritom izaziva empatiju za ovršenike, dok se vjerovnike proziva za bešćutnost, a druge sudionike ovršnog postupka za bogaćenje na tuđoj nesreći. Od pravnog instituta o kojem prosječni građanin uglavnom nije niti razmišljao, a čija je svrha zaštita vjerovnika kojemu dužnik ne želi dobrovoljno podmiriti njegovu opravdanu tražbinu, ovrha se prometnula u kolokvijalni sinonim za apriornu nepravdu, neravnopravnost i nezaštićenost onemoćalih dužnika spram „krupnih“ vjerovnika te sam njezin spomen izaziva osjećaj nesigurnosti i nelagode.

    Ovršni postupak za cilj ima povećanje učinkovitosti naplate potraživanja i zaštitu vjerovnika, bez obzira na (ne) mogućnost dužnika da tu tražbinu ispuni, no njegovi se učinci ipak ne bi smjeli gledati izvan društvenog konteksta koji već godinama generira rast problema vezanih uz ovrhe.