• Koji su učinci sankcija za diskriminaciju?

    U jačanju borbe protiv diskriminacije veliku ulogu imaju sankcije, no samo ako su učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Države članice EU obvezne su odrediti pravila njihove primjene i osigurati njihovo poštivanje, na što ih obvezuju direktive EU o jednakom postupanju. No, u isto vrijeme, direktive ne propisuju prirodu tih sankcija, ne postavljaju minimalni standard niti određuju koje bi ih tijelo trebalo izricati, već sve navedeno prepuštaju nacionalnim zakonodavstvima.

  • UN: Nikad veće potrebe za humanitarnom pomoći u svijetu

    Više od 120 milijuna ljudi u svijetu treba humanitarnu pomoć jer žive bez posla, hrane, vode, smještaja ili zdravstvene zaštite, ali i jer su prisiljeni napustiti svoje domove zbog sukoba i prirodnih nepogoda koji pogađaju svijet.

    Od osnutka Ujedinjenih naroda do danas u svijetu nikada nije bilo više zahtjeva za financiranje humanitarne pomoći. Istovremeno, suočavamo se s nedostatkom sredstava, pa je tako prošle godine gotovo polovina ovih zahtjeva ostala nepodmirena“, izjavio je Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon predstavljajući 17. siječnja u Dubaiju izvještaj pod nazivom „Prevažno da bi se izjalovilo – pristup rješavanju globalnoga raskoraka u financiranju humanitarne pomoći“.

  • Suradnja u obavljanju poslova NPM-a – utvrđene liste udruga i neovisnih stručnjaka koji zadovoljavaju uvjete

    Pučka pravobraniteljica uputila je 16. studenoga 2015. godine javne pozive za podnošenje prijedloga za izbor udruga i neovisnih stručnjaka radi suradnje u obavljanju poslova Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM).

    Svi prijedlozi poslani do 17. prosinca 2015. godine pozorno su razmotreni. Uz formalne uvjete, posebna pozornost posvećena je aktivnostima kojima se udruga bavi u području promicanja i zaštite ljudskih prava i sloboda, naročito u vezi sa sprečavanjem mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja te zaštite osoba lišenih slobode, odnosno dosadašnje iskustvo koje u tim područjima ima prijavljeni neovisni stručnjak.

  • Rezolucija o ulozi međukulturnoga dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti Unije

    Posljednjih godina Europa i svijet suočavaju se s brojnim izazovima povezanima s globalizacijom, migracijama, vjerskim i međukulturnim sukobima te jačanjem radikalizma. U suočavanju s takvim izazovima, kao i u postizanju održivoga razvoja i iskorjenjivanju siromaštva, uloga kulture pokazala se ključnom, smatra Europski parlament. Stoga je 19. siječnja 2016. godine usvojio posebnu rezoluciju posvećenu ulozi međukulturnoga dijaloga i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti Europske unije.

  • Europski odbor za socijalna prava poziva države da ratificiraju Revidiranu socijalnu povelju

    Foto: Vijeće Europe

    Pravo na stanovanje, zapošljavanje, zdravlje, obrazovanje, socijalnu zaštitu i skrb – sve su to prava koja štiti Europska socijalna povelja, dokument Vijeća Europe usvojen još 1961. godine. Smatra se „socijalnim ustavom Europe“, a posebno je usredotočena na zaštitu ranjivih skupina: starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom, migranata. Prateći društvene i ekonomske promjene koje su se tokom tri desetljeća od njezina donošenja odvijale u Europi, Povelja je naknadno prilagođena i izmijenjena. Uz sva postojeća prava koja je štitila prethodna, Revidirana socijalna povelja uvodi i nova prava, kao što su pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti, pravo na stanovanje i pravo na zaštitu u slučajevima gubitka zaposlenja. U isto vrijeme, dodatno ojačava načelo nediskriminacije i bolju zaštitu majki te osoba s invaliditetom. I dok je Hrvatska potpisnica prvotne Povelje, Revidiranu nije ratificirala.