• Neefikasnost sustava besplatne pravne pomoći dovodi u pitanje jednakost pred zakonom

    Pristup građana pravosuđu u Hrvatskoj je znatno ograničen preprekama financijske naravi, kako u fazi pravnog savjetovanja, tako i prilikom pokretanja sudskih postupaka, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje temeljnog načela vladavine prava – jednakosti svih građana pred zakonom. Zaštitu građana slabog imovinskog stanja trebao bi osigurati sustav besplatne pravne pomoći (BPP), no iako je u RH za njega postavljen kvalitetan normativni okvir, on je u konačnici neefikasan i ne odgovara na potrebe onih kojima je namijenjen.

    Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP) propisana su dva oblika BPP-a. Primarnu pravnu pomoć pruža 20 ureda državne uprave u županijama i 15 ispostava te Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba te ovlaštene udruge i pravne klinike. Za pružanje sekundarne pravne pomoći ovlašteni su isključivo odvjetnici, a ona, uz odvjetničko zastupanje, obuhvaća i oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka te sudskih pristojbi.

  • Obavljen traženi nadzor nad HKMS, zbog onemogućavanja rada medicinskim sestrama i tehničarima u EU

    Značajan broj medicinskih sestara i tehničara, koji su iz Hrvatske odselili u jednu od zemalja članica EU, obratili su se pučkoj pravobraniteljici nakon što u tim zemljama nisu uspjeli ostvariti pravo na zapošljavanje. Naime, Hrvatska komora medicinskih sestara izdavala im je nevaljale potvrde o stečenim pravima, s kojima nisu mogli dobiti posao.

    Time je Komora, koja bi kao strukovna organizacija trebala zastupati interese medicinskih sestara i tehničara, dovela u pitanje zakonitost svog rada. Zato je pravobraniteljica Ministarstvu zdravlja preporučila provođenje nadzora, uz napomenu kako Komora na temelju vlastitog tumačenja zakona, za što i nije nadležna, ne izdaje potrebne potvrde.  

  • Izmjene Zakona o strancima: prevelika mogućnost arbitrarnog odlučivanja nadležnih, neprihvatljiva zabrana pomaganja

    Uvođenja alternativnih mjera ograničavanja slobode kretanja i proširivanje kruga osoba koje ulaze u kategoriju ranjivih skupina dio su poboljšanja koja bi mogao predstavljati prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. S druge strane, mjere koje se poduzimaju prema strancima koji u Hrvatskoj nezakonito borave potrebno je jasnije normirati, vodeći računa o ljudskim pravima stranaca.

    Dio je to mišljenja koje je pučka pravobraniteljica Lora Vidović uputila Ministarstvu unutarnjih poslova, u sklopu javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. U njemu je navela i kako je neprihvatljivo zabranjivati pomaganje iz humanitarnih razloga, te da dio odredbi ostavlja preveliku mogućnost arbitrarnog odlučivanja nadležnih tijela.

  • Stres na radnom mjestu u fokusu Nacionalnog dana zaštite na radu

    Međunarodna organizacija rada, specijalizirana organizacija UN-a koja promovira socijalnu pravdu te ljudska, posebice radnička prava, proglasila je 28. travnja Svjetskim danom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, s naglaskom na prevenciji bolesti i ozljeda. S ciljem podizanja svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu Hrvatski sabor je 2007. godine 28. travnja proglasio Nacionalnim danom zaštite na radu, a tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Stres na radnom mjestu: kolektivni izazov“.

    Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Europsko istraživanje ESENER, koje je provela Europska agencija za zaštitu i sigurnost na radu (EU-OSHA), pokazalo je da približno polovica europskih radnika smatra da je stres na njihovom radnom mjestu česta pojava, a 80% rukovoditelja zabrinuto je zbog stresa povezanog s radom.

  • Najbolja zaštita od terorizma su vladavina prava i snažan okvir poštivanja ljudskih prava

    Ljudska prava i zaštita sigurnosti građana ne mogu se promatrati kao dvije odvojene i suprotstavljene cjeline, naglasila je pučka pravobraniteljica i predsjedavajuća Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) Lora Vidović, na konferenciji „Ljudska prava - izazovi današnjice“ koja se održava u Barceloni 26. i 27. travnja 2016.

    Uslijed nedavnih terorističkih napada, zemlje EU bilježe porast incidenata motiviranih islamofobijom, što je u muslimanskim zajednicama povećalo strah i osjećaj nesigurnosti. No, etiketiranje čitave zajednice zbog postupaka pojedinaca ima kontraproduktivne učinke i potiče kršenja ljudskih prava, pri čemu dodatno potencira sukobe u ionako nemirnoj atmosferi, istaknula je pravobraniteljica Vidović.