• Kad sloboda govora (ne) prelazi granicu

    Pritužbu građana na tekst objavljen pod naslovom „Mrtvaci uživo: Katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT“ nužno je analizirati kroz pravo na zaštitu od diskriminacije po osnovi vjere ili uvjerenja, s jedne strane i prava na slobodu govora s druge strane, koristeći domaću sudsku praksu, praksu Europskog suda za ljudska prava, Suda EU i relevantne međunarodne dokumente.

  • Neovisnost, sloboda i pluralizam medija središnje su snage demokratskih društava

    Sloboda izražavanja temeljno je ljudsko pravo, a neovisnost, sloboda i pluralizam medija središnje su snage demokratskih društava, u kojima osiguravaju transparentnost, potiču odgovornost i osnažuju vladavinu prava. Najakutniji problemi novinara u Hrvatskoj dio su godišnjih izvješća pučke pravobraniteljice, a za 2015. posebno je istaknut njihov sve teži položaj zbog smanjenih materijalnih i radnih prava, za što se kao opravdanje koristi gospodarska kriza. Takva situacija novinare čini ranjivima i podložnima autocenzuri.

    Događaji u 2016. potiču na daljnju zabrinutost. Tako je nakon nedavnog posjeta Hrvatskoj povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks naglasio kako je ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenog odgovora vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i slučajeva zastrašivanja novinara, kao i zbog brojnih naglih promjena u vodstvu i uredničkim pozicijama u javnim medijima, uključujući i prijedlog Vlade za okončanjem mandata ravnateljici Agenciji za elektroničke medije.

  • FRA objavila zbirku primjera dobre prakse u borbi protiv zločina iz mržnje

    Svakodnevno smo svjedoci zločina iz mržnje usmjerenih na vjerske manjine i migrante diljem EU. Upravo iz tog razloga, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) objavila je 28. travnja 2016. zbirku primjera dobre prakse u borbi protiv takve vrste zločina iz svih članica EU, što je rezultat aktivnosti Radne skupine za suzbijanje zločina iz mržnje.

    „Zločini iz mržnje nanose štetu ne samo žrtvi, nego i ostalima iz iste skupine te potkopavaju socijalnu koheziju, što si u ovom trenutku ne može priuštiti nitko. Kako bi smo se učinkovito borili protiv takvog načina ponašanja, moramo ujediniti sve resurse koji su nam na raspolaganju i dobre prakse kojih ima širom EU“, rekao je direktor FRA Michael O'Flaherty.

  • Autonomija poslodavca nije iznad zabrane diskriminacije

    Nakon nove sistematizacije radnih mjesta u jednom velikom trgovačkom društvu, osobe starije dobi i one sa zdravstvenim poteškoćama su u znatno većem postotku, u odnosu na ostale, raspoređene na niže plaćene poslove. To znači da je nova sistematizacija dovela do smanjenja dosadašnjih prava pojedinih skupina radnika, što je protivno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, utvrdila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović nakon što joj se obratilo više radnika ovog trgovačkog društva. Oni koji su potpisali nove ugovore o radu, a time pristali i na nižu plaću za 20 i više posto, to su činili u strahu od gubitka posla, dok su oni koji su ugovore odbili proglašeni tehnološkim viškom.

  • Povjerenik VE za ljudska prava posebno zabrinut za novinare i nacionalne manjine u Hrvatskoj

    Društvena kohezija i pluralizam ozbiljno su ugroženi u Hrvatskoj,upozorio je Nils Muižnieks, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava, na kraju petodnevnog posjeta Hrvatskoj. Zbog svega uočenog, zahtijeva od hrvatskih vlasti da pokrenu otvoreni dijalog sa svim dionicima, s ciljem zaštite pluralizma i sprječavanja daljnje polarizacije društva. Politički vođe, naglašava Muižnieks, moraju poslati nedvosmislenu poruku protiv nasilja, diskriminacije i netolerancije, posebno kada su oni usmjereni prema pripadnicima nacionalnih manjina i novinarima.